Volimo na barem šest različitih načina, a nova studija otkrila je koja je od naših ljubavi najsnažnija

Imenicu „ljubav” i glagol „voljeti” koristimo u brojnim kontekstima, od seksualne privlačnosti, preko roditeljske ljubavi, pa sve do sklonosti prema nekoj namirnici. Finsko istraživanje mozga, objavljeno online u publikaciji Cerebral Cortex, otkrilo je da se različite ljubavi koje osjećamo razlikuju prema tome koji dio mozga aktiviraju i prema intenzitetu te aktivnosti. U istraživanju je sudjelovalo 55 osoba, svi su bili roditelji i svi su živjeli, prema vlastitom opisu, u vezi punoj ljubavi. Znanstvenici su im predstavili nekoliko jednostavnih scenarija povezanih sa šest različitih vrsta ljubavi i potom su im skeniranjem mozga magnetnom rezonancom mjerili moždanu aktivnost dok su razmišljali o tim pričama. Vrste ljubavi bile su: romantična ljubav, roditeljska ljubav, prijateljska ljubav, ljubav prema neznancu, ljubav prema kućnom ljubimcu i ljubav prema prirodi.

Kad vidite svoju bebu prvi puta

Primjerice, za procjenu roditeljske ljubavi prema aktivnosti u mozgu, jedan od upita poticao je sudionike da se prisjete kada su prvi puta vidjeli svoju bebu. „Prvi put vidite svoje novorođenče. Beba je nježna, zdrava, srčano plače - najveće čudo vašeg života. Osjećate ljubav prema njoj”, glasio je jedan od scenarija u studiji. Priče koje su poticale ljubavnu aktivaciju bile su u istraživanju kontrolirane neutralnim pričama u kojima se vrlo malo toga događa, poput gledanja kroz prozor autobusa ili odsutnog pranja zubiju.

Istraživači su otkrili da roditeljska ljubav, odnosno ljubav prema djeci, generira najintenzivniju moždanu aktivnost. Odmah iza nje slijedi romantična ljubav.

- U roditeljskoj ljubavi došlo je, uz ostalo, do aktivacije duboko u sustavu nagrađivanja mozga - rekao je Pärttyli Rinne, koautor studije i istraživač na Sveučilištu Aalto u Finskoj. Tako intenzivna aktivnost mozga, dodao je, nije viđena ni kod jedne druge vrste ljubavi.

Što otkrivaju moždani valovi

Pokazalo se da sve vrste ljubavi među ljudima, bez obzira na bliskost veze, aktiviraju jednaka područja u mozgu – to su područja povezana s društvenom spoznajom - a razlikuju se samo po intenzitetu moždane aktivacije. Primjerice, suosjećajna ljubav prema neznancima uzrokovala je slabije aktiviranje mozga od ljubavi koju osjećamo u bliskim odnosima.

S druge strane, ljubav prema prirodi probudila je sustav nagrađivanja mozga. Istraživači su također otkrili da su kod sudionika, kada bi razgovarali o životinjama, njihovi moždani valovi otkrivali ima li osoba kućnog ljubimca ili nema. Kod vlasnika kućnih ljubimaca, naime, područja mozga povezana s društvenom vezom bila su aktivnija nego kod osoba koje nemaju kućne ljubimce.

Otkrića upućuju na to da kao odgovor na osjećaj ljubavi, na moždanu aktivnost utječe i to je li ljubav usmjerena prema čovjeku, pripadniku druge vrste ili prirodi. Možda ne zvuči romantično, no znanje o tome gdje mozak osjeća različite vrste ljubavi moglo bi biti ključno u liječenju poremećaja privrženosti, depresije, pa i problema u vezi, nadaju se znanstvenici.