Razbijamo mitove: Životinjski ili biljni proteini? Čini se da je tijelu zapravo svejedno

Dugo se i čvrsto smatra da su životinjski proteini puno pogodniji za izgradnju mišića nego oni biljnog porijekla, a u korijenu takvog stava su i neka znanstvena istraživanja, primjerice, studije u kojima je rađena biopsija uzorka mišića nakon jednog pojedenog obroka. U njima je uočeno da obrok životinjskog podrijetla daje veći poticaj za sintezu mišićnih proteina nego veganski obrok te su zaključile da bi životinjski obrazac prehrane općenito bio učinkovitiji u podržavanju reakcije izgradnje mišića od biljnog. No, mjerenja nakon samo jednog obroka možda ne odražavaju učinke konzumiranja uravnotežene veganske prehrane na dulji rok, pomislio je Nicholas Burd, profesor zdravlja i kineziologije na Sveučilištu Illinois Urbana-Champaign.

Vegani i svejedi

U studiji, čiji su rezultati objavljeni u publikaciji Medicine and Science in Sports and Exercise, sa suradnicima je potražio odgovore na neka pitanja o sintezi mišićnih proteina kao odgovoru na devetodnevnu dijetu i režim treninga s utezima. Znanstvenike je zanimalo utječe li izvor proteina - biljni ili životinjski - na povećanje mišićne mase te je li potrebno unos proteina rasporediti ujednačeno kroz dan kako bi se mišići bolje izgrađivali.

Već je i jedno prethodno kliničko ispitivanje koje je proučavalo reakcije mišića kod vegana i svejeda, uz kontroliranu prehranu i vježbe snage, pokazalo da nema značajne razlike u sintezi mišićnih proteina tijekom vremena. Međutim, u toj su studiji sudionici konzumirali od 1,6 do 1,8 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno, znatno više od onoga što je potrebno za maksimalnu sintezu mišićnih proteina i izgradnju većih mišića uz dizanje utega, a uz to su sudionici koji su se hranili veganski većinu biljnih proteina dobivali iz suplemenata, što nije realna rekonstrukcija veganske prehrane, rekao je prof. Burd. On i suradnici u novom su istraživanju testirali uobičajenu konzumaciju raznolike veganske ili mesne prehrane bazirane na cjelovitim namirnicama, a unos proteina bio je umjeren, ali dovoljan, od 1,1 do 1,2 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno, što je i bliže uobičajenoj prehrani. Ranije istraživanje Burdovog tima pokazalo je da unos proteina veći od 1,1 gram po kilogramu dnevno ne utječe na brzinu sinteze mišićnih proteina tijekom treninga s utezima.

Bez razlika

U studiji je sudjelovalo 40 zdravih, fizički aktivnih osoba u dobi od 20 do 40 godina. Svi su prošli tjednu „dijetu privikavanja” kako bi im se prije kliničkog ispitivanja standardizirao prehrambeni status. Zatim su nasumično raspoređeni na prehranu za vegane ili za svejede. Obroke je osigurao istraživački tim - otprilike 70 posto proteina za svejede bilo je iz životinjskih izvora: govedine, svinjetine, piletine, mliječnih proizvoda, jaja. Kod vegana se pazilo na uravnotežen sadržaj aminokiselina u obrocima kako bi sudionici konzumirali kompletne proteine. Obje su grupe bile podijeljene na dvije podgrupe: jedna je jela tri dnevna obroka s podjednakom količinom proteina, a druga pet obroka s većim udjelom proteina prema kraju dana. Sudionici su sudjelovali u nizu aktivnosti jačanja mišića u laboratoriju, a nosili su i akcelerometre kako bi im se pratila razina aktivnosti kada nisu u laboratoriju.

Na početku i na kraju ispitivanja svima je napravljena biopsija tkiva iz mišića noge, a znanstvenike je iznenadilo kada su vidjeli da nema razlika u stopama sinteze mišićnih proteina između ljudi koji se hrane veganski i svejeda. Ni distribucija proteina tijekom dana nije utjecala na brzinu izgradnje mišića. Iz ovoga je prof. Burd zaključio:

- Najbolja vrsta hrane koju biste trebali jesti za izgradnju mišića ona je koju stavljate u usta nakon vježbanja. Sve dok iz hrane dobivate dovoljno visokokvalitetnih proteina, to stvarno ne čini razliku.