Rapidno širenje bolesti COVID-19, koje je paraliziralo svijet prošle godine, još je jednom u prvi plan izbacilo ogroman značaj koji imaju cjepiva na naše živote, zdravlje i ekonomiju.
Zahvaljujući napretku znanosti i globalnoj suradnji proizvedena su cjepiva protiv COVID-19, brzinom i razmjerima kakva do tada nismo vidjeli. Uz nadu da će pandemija koronavirusa ubrzo završiti, to će ujedno biti još jedna potvrda da je razvoj sigurnog i djelotvornog cjepiva protiv zaraznih bolesti koje uzrokuju veliki pobol jedan od najvažnijih znanstvenih dostignuća.
Nastavi li se podizati svjesnost o važnosti cijepljenja te provođenje programa cijepljenja bez zastoja do 2030. godine spasit će se još 32 milijuna života. Već su sada, samo u posljednjih 20 godina, programi cijepljenja u zemljama s niskim i srednjim dohotkom (BDP-om) spriječili 37 milijuna smrti (od toga 36 milijuna djece mlađe od pet godina), pokazuju rezultati najopsežnijeg istraživanja o utjecaju programa cijepljenja, objavljenog početkom ove godine u časopisu The Lancet.
Usprkos tome, treba još puno učiniti kako bi se osigurala dostupnost cjepiva u svim populacijama, posebno onima do kojih je teško doći, uključujući i one koji sumnjaju u zaštitnu vrijednost cjepiva.
Cijepljenje - najučinkovitija preventivna mjera
Cijepljenje je jedna od najučinkovitijih preventivnih mjera zaštite pojedinca i cijele populacije protiv raznih zaraznih bolesti. Cjepivom u organizam unosimo antigene prema kojima naš imunološki sustav stvara specifična zaštitna protutijela, koja će pri slijedećem kontaktu s tim specifičnim antigenom (mikroorganizmom) tj. uzročnikom bolesti protiv koje smo se cijepili, spriječiti razvoj bolesti.
Od kraja 19. stoljeća znanstvenici razvijaju cjepiva paralelno s razumijevanjem i stjecanjem znanja kako funkcionira imunitet. Louis Pasteur je 1857. napravio revoluciju u medicini povezavši zarazu i mikroorganizme, postavivši time temelj za razvoj prvih cjepiva, prije svega za bjesnoću. Predvodnik je napretka i kada su u pitanju hrana i higijena.
Kasnije je utemeljio Institut Pasteur, neprofitnu organizaciju posvećenu prevenciji i liječenju bolesti, čiji je partner do danas i tvrtka Sanofi Pasteur. Njihov vizionarski cilj je svijet u kojem nitko više neće umrijeti od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.
ZDRAVSTVENE KORISTI CIJEPLJENJA
* Smanjuju se obolijevanje i smrtnost
Najznačajniji utjecaj cjepiva je prevencija obolijevanja i smrtnosti od ozbiljnih infekcija koje nerazmjerno utječu na djecu. Procjenjuje se da cjepiva godišnje spašavaju tri milijuna života, uključujući i invalidnost uzrokovanu bolestima za koje postoji cjepivo.
Zahvaljujući djelotvornosti i izravnoj zaštiti cjepiva, većina razvijenih zemalja ima obavezan program cijepljenja. U obveznom programu cijepljenja u Hrvatskoj cijepi se protiv 11 bolesti - difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, zaušnjaka, rubeole, tuberkuloze, hepatitisa B, bolesti izazvanih s Haemophilus influenzae tipa B i protiv pneumokokne bolesti. .
Svaka zemlja ima vlastitu politiku određivanja fakultativnosti cijepljenja za djecu, no najčešće je cijepljenje preporučeno svoj djeci, a obvezno je za pojedine podskupine pod povećanim rizikom. Istraživanja pokazuju značajan pad obolijevanja od bolesti protiv kojih se cijepimo.
* Iskorjenjivanje zaraznih bolesti
Cijepljenje je iskorijenilo velike boginje, eliminiralo dječju paralizu iz većine svijeta te stavilo više drugih bolesti pod kontrolu. Ne viđamo više oboljele od difterije, djeca više ne umiru od neonatalnog tetanusa, milijarne tuberkuloze, tuberkuloznog meningitisa, učestalost hripavca višestruko je smanjena, a ospice i rubeola su dobro kontrolirane u državama s visokim postotkom cijepljenih. Naime, za iskorjenjivanje zarazne bolesti potreban je visoki stupanj imuniteta stanovništva (imunitet krda) kako bi se osiguralo da nema kontinuiranog prijenosa. Nadalje, moraju postojati sustavi za praćenje opadanja bolesti, s preciznim i pouzdanim dijagnostičkim ispitivanjem praćenja tekućih slučajeva.
* Smanjenje sekundarnih infekcija
Zarazne bolesti u necijepljenih osoba mogu dovesti do sekundarnih infekcija, teže kliničke slike, pa čak i smrti. Primjerice, infekcija virusom gripe (i sezonska i pandemijska) često se komplicira bakterijskom upalom pluća i akutnom upalom srednjeg uha. Cijepljenje protiv gripe može biti korisno u prevenciji ovih komplikacija. Dokazano je da inaktivno cjepivo protiv gripe kada se daje trudnicama, može smanjiti pobol i prijem u bolnicu s akutnom respiratornom bolesti njihove novorođenčadi do šest mjeseci starosti. Uz to, utvrđeno je da kod djece pneumokokna konjugirana cjepiva smanjuju incidenciju prijema u bolnice povezanog s komplikacijom gripe pneumokoknom bolesti.
* Prevencija raka
Povijesno gledano, cjepiva su razvijena protiv vrlo teških infekcija s velikim pobolom i smrtnosti od akutnih bolesti. Kako nezarazne bolesti, uključujući rak, postaju najčešći uzroci smrti u industrijaliziranim zemljama i nekim zemljama u razvoju, cjepiva se koriste i za njihovo sprečavanje, kada su zarazni agensi uključeni u karcinogenezu (nastanak karcinoma). Primjerice, kronična infekcija hepatitisom B može dovesti do ciroze jetre i tumora jetre (hepatocelularnog karcinoma), dok su spolno prenosivi određeni tipovi HPV-a (humani papiloma virusi) odgovorni za razvoj i nastanak raka cerviksa, rodnice, vulve, penisa, analnog trakta i ždrijela i kod muškaraca i kod žena.
EKONOMSKE KORISTI CIJEPLJENJA
* Ušteda na troškovima
Iako program cijepljenja ima jasne izravne troškove koji uključuju kupnju cjepiva, infrastrukturu za izvođenje programa i održavanje hladnog pogona te organiziranje zdravstva / administracije, uspješni programi cijepljenja rezultiraju smanjenjem učestalosti bolesti i s njima povezanih liječenja i troškova zdravstvene zaštite. Uz to, uporaba kombiniranih cjepiva pruža zaštitu od većeg broja bolesti, bez dodatne infrastrukture.
* Poboljšana produktivnost i gospodarski rast
Odnos zdravlja i gospodarstva je dvosmjeran, pri čemu ekonomski rast omogućuje financiranje u ulaganja koja poboljšavaju zdravlje; i zdrava populacija pridonosi i poboljšava gospodarstvo. Sugerira se da ekonomski utjecaj cjepiva treba razmatrati šire nego samo spriječeni troškovi zdravstvene zaštite zbog spriječene bolesti. Zdrava djeca i odrasli imaju bolja obrazovna i radna postignuća, bolju fokusiranost i kognitivni učinak.
* Minimiziranje utjecaja na obitelj
Ekonomski utjecaj bolesti odraslih vidljiv je zbog gubitka produktivnosti i plaćanja bolovanja. Ali i utjecaj dječje bolesti prvenstveno pada na roditelje ili njegovatelje. Kad dijete oboli od dječje bolesti, koja može i ne mora zahtijevati prijem u bolnicu, roditelj se odriče plaćenog zaposlenja radi brige o djetetu. U europskim zemljama, pokazalo je istraživanje (Van der Wielen i sur.,iz 2010. godine) u 39-91 % slučajeva rotavirusnog gastroenteritisa u djece jedan je roditelj ili njegovatelj tražio izbivanje s posla.
* Uspostavljanje programa za cjepivo
Cjepivo je učinkovita metoda kontrole infekcije jer zaustavlja prijenos i inducira imunitet onima koji još nisu pogođeni prirodnom infekcijom. Međutim, trošak cjepiva je glavni izazov, stoga je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 2017. godine uspostavljena koalicija CEPI (The Coalition for Epidemic Preparedness Innovations) kao globalno partnerstvo između javnog i privatnog te filantropskih organizacija za financiranje neovisnih istraživanja za razvoj cjepiva protiv novih zaraznih bolesti.
SOCIJALNE KORISTI CIJEPLJENJA
* Pravednost zdravstvene zaštite
Danas se smatra da je ljudsko pravo svakog pojedinca imati pristup sigurnim cjepivima te se tijekom proteklih 15 godina obuhvat cjepiva u zemljama u razvoju povećao s 5 % do 80 %.
* Socijalna mobilnost
Također, sigurnost putovanja uvelike je poboljšana dostupnošću cjepiva koja pružaju zaštitu od organizama koji su različiti od onih u čovjekovom kućnom okruženju. To nam omogućava ne samo da putujemo u udaljene krajeve, nego spašava i one koji bježe od sukoba i rata u potrazi za boljim životnim prilikama.
* Osnaživanje žena u siromašnim zemljama
Stupanj obrazovanja, pismenosti i neovisnost djevojaka i žena znatno se razlikuje u svijetu, Europi pa i unutar pojedinih zemalja. Tamo gdje žene imaju potrebne informacije i samostalnost donošenja zdravstvenih odluka za svoju djecu, poboljšavaju se stope imunizacije djece. Samim time se zaraza, kao i smrtnost dojenčadi smanjuje.
Izvori:
- London School of Hygiene & Tropical Medicine: Vaccines against 10 diseases prevented 37 million deaths in low- and middle-income countries in the last 20 years;
- Rodrigues CMC and Plotkin SA (2020) Impact of Vaccines; Health, Economic and Social Perspectives;
- European Centre for Disease Prevention and Control /European Antibiotic Awareness Day 2020.;
- Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA);
Powered by
SANOFI PASTEUR
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....