Zašto je važan kolektivni imunitet i što bolja procijepljenost stanovništva?

Značajna uloga cjepiva je i u tome što osim direktne zaštite imaju i dodanu vrijednost, a to je da u zajednici štite one koji se ne mogu cijepiti, odnosno potiču stvaranje imuniteta krda

Piše:

Živim.hr/Sponzorirani sadržaj

Objavljeno: 29. travnja 2021. 05:14

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 sve se češće čuje pojam imunitet krda (imunitet stada, kolektivni imunitet) kao jedno od mogućih zaštitnih mehanizama protiv virusa SARS-CoV-2. No i kod drugih zaraznih bolesti cilj je postići imunitet krda. Temelj zaštite putem kolektivnog imuniteta je u tome da velika većina populacije (u pravilu više od 90 %) ne može oboljeti zbog toga što posjeduju zaštitna antitijela. Njih se može steći prebolijevanjem ili cijepljenjem.

Zašto je važan kolektivni imunitet?

Čak i ako se radi o najboljem zdravstvenom sustavu, svi ljudi u određenoj populaciji ne mogu steći imunitet na određenu bolest. Netko ne može primiti cjepivo jer ima teške alergijske reakcije na neki od njegovih sastojaka. Također, netko ne smije primiti cjepivo zbog supresije imunosnog sustava, naročito ako se radi o oslabljenim, ali živim uzročnicima. To su osobe koje imaju HIV, osobe koje primaju onkološku terapiju, imunosupresivne lijekove, zbog, primjerice, transplantacije organa, neurorizična djeca,... Imunitet krda je kolektivni imunitet koji i njih štiti.

Imunitet krda stvara se kada je velik dio stanovništva na nekom području imun na određenu bolest. Ako je dovoljno ljudi otporno na uzročnika bolesti, poput virusa ili bakterija, patogeni se nemaju gdje širiti. Iako nije svaki pojedinac možda imun, skupina u cjelini ima zaštitu. To je zato što je ukupno manje rizičnih ljudi. Stope infekcije opadaju, a bolest nestaje.

Imunitet krda stvara se na dva načina

Značajna uloga cjepiva je i u tome što osim direktne zaštite imaju i dodanu vrijednost, a to je da štite one koji se ne mogu cijepiti, odnosno potiču imunitet krda.

Izraz imunitet krda u imunologiji je prepoznat oko 1930., kada je uočeno da je broj novooboljelih od ospica (uključujući i osjetljivu djecu) privremeno smanjen, nakon što je značajan broj djece postao imun na ospice. Masovno cijepljenje radi izazivanja imuniteta krda postalo je uobičajeno i pokazalo se uspješnim u sprječavanju širenja brojnih zaraznih bolesti. Cjepiva potaknu naše tijelo da pomisli da ga je virus ili bakterija zarazila. Ne razbolite se, ali vaš imunološki sustav i dalje stvara zaštitna antitijela. Sljedeći put kada tijelo dođe u dodir s bakterijom ili virusom, spremno je boriti se protiv njih.

Kolektivni imunitet stvara se i kada je mnogo oboljelih. Kada smo izloženi virusu ili bakterijama, tada naš organizam stvara antitijela za borbu protiv te infekcije. Kada se oporavimo, antitijela ostaju u našem organizmu i brane nas od ponovne infekcije. To je ono što je zaustavilo izbijanje virusa Zika u Brazilu. Dvije godine nakon izbijanja epidemije, 63 % stanovništva bilo je izloženo virusu. Istraživači misle da je zajednica dosegla pravu razinu za imunitet krda.

Prijenos infekcije zaustavlja se u populaciji kada se cijepi dovoljno visok udio. Za stvaranje imuniteta krda idealno je da je procijepljeno više od 90 posto, ali ne manje od 50 posto stanovništva. Ako je procijepljenost manja, onda virus i dalje slobodno cirkulira u populaciji i povremeno izaziva teške posljedice kod osjetljivijih osoba.

Kada zajednica stječe imunitet krda?

Kolika je potrebna procijepljenost za imunitet krda ovisi o reprodukcijskom broju, koji govori o prosječnom broju ljudi koje jedna osoba virusom može zaraziti ako te osobe već nisu imune. Što je veći reprodukcijski broj, to više ljudi treba biti otporno da bi se postigao imunitet krda.

Izvori:

webmd.com/what-is-herd-immunity,
Rodrigues CMC and Plotkin SA (2020) Impact of Vaccines; Health, Economy

SANOFI PASTEUR