ZAKON O ZAŠTITI PRIVATNOSTI

Zakon o zaštiti privatnosti

- Što smo ranije svjesni potencijalnih rizika, to ranije možemo djelovati preventivno kako bismo učinkovitije otklonili takve rizike.

Preventivno djelovanje je daleko najefi­kasniji i najjeftiniji oblik liječenja i, ako smo prepoznali potencijalni rizik, lakše ćemo se od njega moći zaštititi. Pritom je važno da smo o svakom koraku i mogućim ishodi­ma iscrpno informirani - rekao je Vlahoviček te istaknuo da je nužan veliki oprez ka­ko se podaci dobiveni putem genetskih testova ne bi koristili u druge svrhe osim oso­bnih.

Đurđica Ugarković napomenula je da većina bolesti na koja se obavljaju testiranja za­sad nije izlječiva.

- Rezultati testova stoga često mogu izazvati zabrinutost i paniku kod ljudi. Medutim, ovakvi tipovi analiza imaju budućnost i daljnji razvoj gene­tike i objašnjenja nastanka raznih bolesti na razini promjena u molekuli DNK sigurno će pridonijeti većoj pouzdanosti, pa tako i korisnosti ovakvih testova.

Za sada ovi testovi često imaju više izraženo komercijalno značenje nego što pridonose una­pređenju kvalitete zdravlja i života - rekla je dr. Ugarković.

Hrvatska treba zakonski zaštititi privatnost

U Hrvatskoj još nema tvrtki poput 23andMe ili deCode, ali su dostupni genetski testovi za nasljedni oblik raka dojke i jajnika. Testiranje, koje stoji 13.500 kuna, obavlja se u tvrtki Ruđer Medikol dijagnostika, spin-off kompaniji Instituta “Ruđer Bošković”.

Proteklih mjeseci, pak, u našim je medijima agresivno promoviran jedan privatni laboratorij koji po cijeni od 2200 kuna nudi kućni test utvrđivanja očinstva. Takva testiranja u većini europskih zemalja rade se isključivo uz sudski nalog. Kako bi Hrvatska idućih godina mogla postati plodno tlo i za nicanje raznih tvrtki koje nude komercijalne genetske testove, postavlja se pitanje treba li to područje ostaviti na volju zakonima tržišta ili ga zakonski regulirati.

- Hrvatska bi trebala imati dobru legislativu po pitanju stroge zaštite privatnosti takvih podataka, a svakako i zahtijevati da se testovi mogu obavljati isključivo uz informirani pristanak osobe koju se testira - istaknuo je dr. Vlahoviček.

Slično misli i dr. Ugarković. - Prije izdavanja dozvola za rad tvrtki koje se bave genetskim testiranjima treba zakonski zaštititi tajnost podataka dobivenih analizom DNK jer se ti podaci lako mogu zloupotrijebiti. Primjerice, poslodavci bi pri zapošljavanju ili davanju otkaza radnicima mogli koristiti podatke o “genetskoj kvaliteti” pojedinca - istaknula je dr. Đurđica Ugarković.

Zakon o zaštiti privatnosti