Vrijeme je da ih pripremite: pomažu sniziti kolesterol, smanjuju rizik za rak, poboljšavaju probavu i imunitet

U hladnim mjesecima tijelo je potrebno zagrijati i iznutra kako bismo ga doveli u ravnotežu, a dok biramo namirnice, trebali bismo misliti na jačanje imunosnog sustava, podizanje razine energije i dobrog raspoloženja.

Među udarnim jesenskim namirnicama su - gljive, niskokalorične i pune proteina, vitamina i minerala. Uz ostale dobrobiti za zdravlje (pomažu sniziti kolesterol, smanjiti rizik za rak, poboljšati probavu...), podržavaju i dobar rad imunosnog sustava. Gljive sadrže vitamine B skupine koji pomažu tijelu u stvaranju crvenih krvnih stanica zahvaljujući čemu svaka stanica dobiva dovoljno kisika, a bogate su i antioksidansima poput vitamina C i kolina koji nas štite od štetnog učinka slobodnih radikala.

Snižavanje kolesterola

Minerale poput kalija, selena, bakra i magnezija, koji su odgovorni za popravak oštećenog DNK, pretvaranje pojedene hrane u energiju te za protuupalno djelovanje, može biti teško dobiti iz biljnih namirnica, ali ne i iz gljiva. Neke od njih sadrže i beta-glukan, polisaharid koji dokazano djeluje imunostimulirajuće, a može pomoći i u snižavanju razine LDL (tzv. lošeg) kolesterola.

SHUTTERSTOCK

Što treba znati o pripremi, čuvanju i branju gljiva

Zbog njihove nježne teksture s gljivama treba postupati nježno. Peru se neposredno prije upotrebe pod mlazom hladne vode. Jela od gljiva treba pojesti čim su pripremljena. Ne smiju se čuvati u hladnjaku i sutradan podgrijavati jer stajanjem dolazi do raspadanja sastojaka i stvaranja otrova. Stoga pripremite samo onoliko gljiva koliko ćete odmah pojesti. Svježe gljive čuvajte u hladnjaku, ali ne duže od nekoliko dana.

Branje po šumama sve je popularnije u Hrvatskoj zbog čega su neke gljive pred izumiranjem. Treba znati i da je kod nas zakonom zaštićeno oko 350 vrsta gljiva te ih nije dopušteno brati. Ostale koje se smiju brati beru se isključivo tako da im se nožićem odreže stručak. Nikako se ne smiju čupati jer im se tako uništava stanište. Kada režete gljivu, trebali biste ostaviti barem trećinu stručka kako bi se mogla dalje razmnožavati. Također postoji preporučena dnevna količina koja se smijete ubrati, a ona iznosi dva kilograma.