Uzimamo sve više lijekova, a o brojnim rizicima sve manje pitamo stručnjake

Savjetovanje sa zdravstvenim stručnjacima o djelovanju i mogućim posljedicama primjene lijekova moralo bi biti dijelom svakog postupka samoliječenja. Želimo li zaštititi svoje zdravlje, svakom lijeku, bez obzira na njegovu laku dostupnost, moramo pristupiti s dužnim oprezom - zaključak je to panel rasprave Bez recepta, ne i bez stručnjaka, koju je povodom Hrvatskog dana ljekarnika organizirala Hrvatska ljekarnička komora.

Ugrožavanje zdravlja

Zabrinjavajuće je što, iako i u marketinškim porukama o učincima bezreceptnih lijekova stoje obavezna upozorenja kako se prije upotrebe valja savjetovati upravo s navedenim stručnjacima, većina građana to ne čini. U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je udvostručena potrošnja bezreceptnih lijekova, a u istraživanju agencije Hendal iz lipnja ove godine, utvrđeno je kako gotovo 60 posto građana takve, svima dostupne lijekove uzima na svoju ruku bez savjetovanja s liječnicima i ljekarnicima.

Upravo zato, rečeno je na skupu, ključno je osigurati pacijentima izravno informiranje i edukaciju i kod propisivanja i kod prodaje lijekova.

- Mi volimo brza rješenja jer si zbog današnjeg tempa života nismo skloni uzeti dovoljno vremena kako bi tijelo i imunitet odradili svoje. Iako nam bezreceptni lijekovi omogućuju da bez liječnika sami zaliječimo neke lakše zdravstvene tegobe, to ne znači da ih možemo koristiti bez odgovornosti. Učinak svakog lijeka, receptnog ili bezreceptnog, ovisi o njegovoj pravilnoj primjeni. Stoga je važno kod uzimanja lijeka zatražiti savjet liječnika ili ljekarnika - istaknula je mag. pharm. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Zdravstvena pismenost

Da bi pacijenti trebali biti puno oprezniji kod primjene bezreceptnih lijekova slaže se i mr. sc. Jasna Karačić, predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata „Građani se često bez razmišljanja o mogućim posljedicama odlučuju na kupnju i pod utjecajem reklama, pa kako su im bezreceptni lijekovi dostupni uz robu široke potrošnje, stvaraju si percepciju bezazlenog proizvoda.“

Zbog takve percepcije paracetamola, u Švedskoj je značajno poraslo trovanje ovim lijekom, pa je 2015. onemogućena njegova prodaja izvan ljekarni. U 13 država EU, među kojima su Njemačka, Francuska, Austrija, Belgija, Španjolska, Slovačka i druge, bezreceptni lijekovi dostupni su isključivo u ljekarnama, upravo kako bi se spriječile dugoročne posljedice olakog shvaćanja i s tim povezane nepravilne primjene.

„Jedan od upečatljivijih primjera iz prakse su bolesnici na terapiji varfarinom koji vrlo često kupuju i konzumiraju lijekove koji im značajno povećavaju rizik od krvarenja, što u konačnici ima vrlo negativan učinak na njihovo zdravlje te može uzrokovati i posljedice poput fatalnog krvarenja. Upravo zato, i bez recepta svi moramo biti svjesni da se radi o lijeku o kojem bolesnik često jako malo zna i koji, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje i lijekove koje već uzima, može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja“.

- Sigurna primjena bezreceptnih lijekova uvelike ovisi o zdravstvenoj pismenosti stanovništva, a magistri farmacije u ljekarnama, kao najdostupniji zdravstveni djelatnici, u poziciji su informirati pacijente o potrebi čitanja upute za lijek, nuspojavama i interakcijama te ih voditi u izboru lijeka. Jedino tako samoliječenje može imati javnozdravstvene i ekonomske koristi kroz smanjenje troškova i opterećenja zdravstvenog sustava - zaključila je na današnjem skupu održanom u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode dr. sc. Viktorija Erdeljić Turk dr. med. i zamjenica predsjednika Povjerenstva za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.