Uz nove lijekove ne treba doći do uznapredovale infekcije HIV-om, no za to je važno ispuniti presudan preduvjet

Akronim AIDS pun je stigme, potencijalno je štetan i odavno je postao suvišan te bi ga trebalo zamijeniti izrazom "uznapredovala infekcija HIV-om", kaže nova inicijativa skupine meksičkih liječnika, ne prva u svijetu koja se zalaže za odbacivanje poznatog termina. Takav prijedlog podržava i najveći hrvatski autoritet za liječenje infekcije HIV-om, infektolog prof. dr. sc. Josip Begovac. Kaže kako se kod nas u stručnim krugovima naziv AIDS već dugo izbjegava.

- Bolest nazivamo HIV infekcijom i tako učimo studente već 30 godina, uvijek se govori o HIV infekciji, rijetko kad o AIDS-u. Svako toliko pojavljuju se slične inicijative i treba podržati ideju da se stari naziv izbaci iz upotrebe, zbog toga što je stvoren dok još nije bio poznat uzročnik. U samim počecima definicija AIDS a bila je stvar dogovora: ako je osoba imala virus, ali ne i bolest, onda to nije bio AIDS; ako je imala virus i neku od težih bolesti povezanih s infekcijom, onda je to smatrano AIDS-om. Listu tzv. AIDS-indikatorskih bolesti stvarali su stručnjaci i čak je bila različita u različitim dijelovima svijeta. Naziv AIDS je u eri dok još nije bilo lijekova imao prognostičko značenje, jer je očekivani životni vijek nakon dijagnoze tada bio jednu do tri godine. Danas je prognoza sasvim drugačija i prvenstveno ovisi o bolesti koju osoba ima, jer nije svejedno ima li gljivičnu infekciju jednjaka ili limfom. Stoga nije važno fokusirati se na naziv AIDS, nego govoriti o popratnoj bolesti koju osoba ima - smatra prof. Begovac. Dodaje kako se kod nas, pored naziva AIDS, uvriježio i oblik SIDA (što je kratica izvedena od francuskih riječi) koji također ima neugodne konotacije i također postaje besmislen.

Svjetski dan AIDS-a, koji se obilježava 1. prosinca globalna je inicijativa usmjerena na podizanje svijesti o HIV-u/AIDS-u i izražavanje solidarnosti i podrške osobama koje žive s HIV-om te njihovim obiteljima

SHUTTERSTOCK

- Točno je da uz nove lijekove i ne treba doći do razvoja bolesti, odnosno do uznapredovale infekcije HIV-om, no za to je važno ispuniti presudan preduvjet, pravovremeno se testirati - ističe prof. Begovac.

- Danas liječimo sve osobe s HIV-om i one uz postojeću terapiju neće obolijevati od oportunističkih bolesti koje nastaju zbog slabljenja imunosti. No, mislim da će i dalje biti onih koji kasno odlaze na testiranje i koji se ne počinju liječiti pravovremeno, jer u Hrvatskoj se 20 do 25 posto slučajeva otkrije u fazi kad ljudi već obole od oportunističke bolesti. Hrvatska bilježi smanjenje broja novih infekcija HIV-om, pa je od 2015. do prošle godine zabilježen pad od 60 posto kod muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima (populacija MSM), a u Zagrebu je taj pad čak 70 posto. Pripisuje se redovitom liječenju, jer osobe koje uzimaju antiretrovirusnu terapiju imaju nemjerljiv broj virusa u krvi, pa osim što ne obolijevaju, više nisu ni zarazne i ne prenose infekciju seksualnim odnosima - tumači prof. Begovac. Rezultatima je pomogla i predekspozicijska profilaksa, preventivno uzimanje odgovarajućeg lijeka, čime se sprečava inficiranje putem spolnog odnosa. Taj je oblik zaštite dostupan od rujna 2018., može se uzimati povremeno ili kontinuirano, a najviše ga koristi populacija MSM. Među prvim smo državama u Europi koje su uklopile uslugu predekspozicijske profilakse u nacionalni zdravstveni sustav.

- Pad broja odnosi se na novootkrivene infekcije, dakle na osobe koje nisu otprije znale da imaju virus, a ne i na sve nove dijagnoze HIV-a u Hrvatskoj. Nove dijagnoze HIV-a, uz novootkrivene infekcije. uključuju i one kod osoba koje otprije imaju HIV, a sada žive u Hrvatskoj. U nas je, naime, posljednjih godina prisutan fenomen imigracije - dolazak u našu zemlju ljudi koji otprije znaju da imaju virus, zbog posla ili su tu u izbjeglištvu. Ti se ljudi nastavljaju liječiti kod nas. Imamo i fenomen emigracije - naši državljani koji znaju da imaju virus odlaze u druge zemlje raditi te se nastavljaju tamo liječiti - kaže prof. Begovac.

Kako bi se veći broj osoba testirao na vrijeme, trebalo bi unaprijediti način testiranja

SHUTTERSTOCK

Prema podacima Registra za HIV/ AIDS, prosječan broj godišnjih novih dijagnoza HIV-a u prethodnih pet godina bio je 95 (od 75 do 113), a stopa novih dijagnoza 2021. bila je 2,9 na 100.000 stanovnika, što Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (prosjek za zemlje EU/EEA u 2021. bio je 3,7 na 100.000 stanovnika). Ukupno je od 1985., kada su otkriveni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2022. zabilježeno 2017 osoba s dijagnosticiranom infekcijom HIV-om, od čega je 613 oboljelo od AIDSa. U istom je razdoblju 256 osoba umrlo od AIDS-a.

- Unatoč svemu što danas znamo o infekciji HIV-om, uz nju se još veže velika stigma, jer se inficiranost povezuje sa seksualnošću te su osobe s HIV-om i dalje izložene brojnim predrasudama - kaže prof. Begovac. S druge strane, HIV infekcija danas je kronična bolest koja se jednostavno liječi i uspješno drži pod kontrolom. Dovoljno je uzeti jednu tabletu svaka 24 sata i nitko od nje ne treba umrijeti. Ako liječenje infekcije HIV-om počne rano, osoba će doživjeti normalnu starost. Uspješnost liječenja i prevencije vidimo i iz podatka da trenutno u Hrvatskoj živi više osoba s HIV-om starijih od 80 godina nego onih koji su mlađi od 20 godina.

Testiranje na HIV približiti ljudima

Kako bi se veći broj osoba testirao na vrijeme, trebalo bi unaprijediti način testiranja, kaže prof. Josip Begovac, kao prvo testiranje na HIV približiti ljudima. Potrebno je omogućiti testiranje u zajednici kako bi bilo bliže osobama s rizičnim ponašanjem, budući da ljudi lakše prihvaćaju mogućnost testiranja izvan medicinskih ustanova. Takvi punktovi postoje u više hrvatskih gradova, pa se anonimno i besplatno može testirati u zavodima za javno zdravstvo i u prostorima nekih udruga, no bilo bi dobro da ih je i više. Drugo su integrirana testiranja, odnosno omogućivanje istodobnog testiranja na HIV, hepatitis, sifilis i druge spolno prenosive bolesti, jer je takva organizacija testiranja ljudima privlačnija; treće je dostupnost brzih testova iz sline ili kapljice krvi koji daju rezultate za nekoliko minuta, no nedostatak je što nisu dovoljno osjetljivi da otkriju virus u ranim fazama infekcije; kao četvrto, trebali bi u zdravstvenim ustanovama češće testirati na temelju kliničke indikacije. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje i samotestiranje kućnim testom, kakav postoji, primjerice, za koronu, no ono nije zaživjelo u Hrvatskoj.