Učestalo darivanje krvi moglo bi štititi od razvoja jedne vrste raka

Osobe koje često daruju krv mogle bi, osim neopisivo dobrog unutrašnjeg osjećaja zadovoljstva, dobiti i važan pozitivan učinak na tjelesno zdravlje - novo je njemačko-britansko istraživanje pokazalo da davanje krvi može povećati sposobnost proizvodnje zdravih krvnih stanica, potencijalno time smanjujući rizik od razvoja krvnih karcinoma. Postoji 140 različitih vrsta raka krvi, a glavne su leukemija, limfomi i mijelomi. U Hrvatskoj svakoga dana od nekog oblika raka krvi obole oko četiri osobe.

Uloga hormona

Stručnjaci londonskog Instituta Francis Crick, Centra za donacije krvi Crvenog križa u Frankfurtu i Istraživačkog centra za rak u Heidelbergu analizirali su genetske podatke iz krvnih stanica 217 njemačkih muških darivatelja krvi, u dobi između 60 i 72 godine, koji su krv dali više od stotinu puta. Pregledali su i uzorke 212 muškaraca slične dobi koji su dali krv manje od deset puta. Uspoređujući ih, otkrili su da česti darivatelji imaju veću vjerojatnost da će njihove krvne stanice nositi određene mutacije u genu nazvanom DNMT3A. Rezultati su objavljeni online u publikaciji Blood.

Kako bi shvatili zbog čega dolazi do te razlike, tim je spomenutim mutacijama genetski modificirao ljudske krvne matične stanice (od kojih nastaju sve krvne stanice u tijelu) i stavio ih u laboratorijske posudice zajedno s nemodificiranim stanicama. Kako bi oponašali učinke darivanja krvi, u neke su posudice dodali hormon eritropoetin (EPO) koji tijelo proizvodi nakon gubitka krvi i koji potiče koštanu srž na stvaranje više crvenih krvnih stanica.

Brži rast

Mjesec dana kasnije, stanice s mutacijama koje odgovaraju onima kod čestih darivatelja, rasle su 50 posto brže nego one bez mutacija, ali samo u posudicama koje su sadržavale EPO. Bez njega, obje vrste stanica, s mutacijama i bez njih, rasle su sličnom brzinom. To sugerira, smatraju znanstvenici, da ćete pri svakom davanju krvi imati jače izlučivanje EPO-a i to će pogodovati rastu stanica s navedenim mutacijama.

Kako bi istražili je li dobro imati veći broj tako mutiranih krvnih stanica, tim ih je pomiješao sa stanicama koje nose mutacije koje povećavaju rizik od leukemije. Pokazalo se da su, ponovno u prisutnosti eritropoetina, stanice čestih darivatelja znatno nadmašile ostale i bile su sposobnije proizvoditi crvene krvne stanice. To sugerira da su mutacije DNMT3A korisne i da bi mogle suzbiti rast kancerogenih stanica, misle istraživači.

- Čini se, prema tome, da darivanje krvi stvara selekcijski pritisak da se poboljša stanje matičnih stanica i njihova sposobnost obnavljanja. Ne samo da darivanjem krvi možete spasiti nečiji život, nego možda poboljšavate i sposobnost svog krvnog sustava – rekao je Ashley Toye, profesor stanične biologije na Sveučilištu u Bristolu.

Naravno, potreban je daljnji rad kako bi se potvrdila ova otkrića, budući da laboratorijski eksperimenti daju vrlo pojednostavljenu sliku onoga što se događa u tijelu. Istražiti treba i puno veću kohortu sudionika, uključiti žene te različite dobne, etničke i druge skupine, kažu znanstvenici.