Zapamtite, niste sami!

 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
mentalno zdravlje

U redu je ne osjećati se OK u vremenu koje nije OK! Kako se suočiti sa stresom, strahom i tjeskobom zbog ratnih zbivanja

Potpuno je normalno osjećati se loše, biti pod stresom u ovoj nenormalnoj situaciji


Posljednje dvije godine bile su teške, prolazili smo krizne situacije pandemije, covida-19 i potresa. Posljedično je nastala neizvjesna gospodarstvena situacija, izloženi smo financijskim opterećenjima, a proteklih dana i stresu radi ratnih zbivanja u Europi. U nastaloj kriznoj situaciji pred našim očima događaju se promjene koje nismo mogli predvidjeti niti se za njih pripremiti i spremno ih dočekati. Javljaju se osjećaji stresa ili preopterećenosti, anksioznost, zabrinutost ili strah, tuga, plačljivost i/ili gubitak interesa za uobičajene ugodne aktivnosti, fizički simptomi (kao što su ubrzani otkucaji srca, želučane smetnje, slaba energija i dr.), frustracija, razdražljivost, ljutnja, osjećaj bespomoćnosti, poteškoće sa spavanjem i apetitom, gubitak koncentracije, izolacija ili povlačenje od drugih i/ili strah od odlaska na javna mjesta. A s obzirom na kolektivno iskustvo rata naši ljudi mogu iskusiti intenzivne osjećaje i sjećanja na vlastita ratna iskustva i stradanja u okviru retraumatizacije.

image
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK


Zapitat ćemo se: Je li normalno tako se osjećati, odnosno intenzivno proživljavati osjećaje koji prate vijesti o ratnim zbivanjima?

Potpuno je normalno osjećati se loše, biti pod stresom u ovoj nenormalnoj situaciji. Kada to prihvatimo, možemo početi tragati za metodama i tehnikama koje nam mogu pomoći da prevladamo tjeskobu ovog iskustva i sačuvamo vlastito mentalno zdravlje.


Kao i u drugim kriznim situacijama korisno je:

  1. Sačuvati svakodnevnu rutinu na poslu i u obitelji.
  2. Povezati se s drugim ljudima, kontaktirati članove obitelji, prijatelje, susjede. Razgovarajte i podijelite osjećaje. Nastojte pomagati, volontirati. Sjetite se da su i drugi ljudi u vašem okruženju u istoj stresnoj situaciji kao i vi.
  3. Ograničite vrijeme izlaganja lošim vijestima, kao i vrijeme provedeno na društvenim mrežama te pri tome pratite provjerene izvore informacija. Posebice pratite i ograničite izlaganje djece teškim vijestima, videozapisima i sl.
  4. Budite fizički aktivni - šetajte, boravite u prirodi, vježbajte.
  5. Dovoljno spavajte i redovito uzimajte uravnotežene obroke.
  6. Svakako prakticirajte tehnike opuštanja (vježbe disanja, mišićne progresivne relaksacije, meditaciju, slušanje umirujuće glazbe…)
  7. Izbjegavajte alkohol, droge, kockanje, kao i ostala rizična ponašanja (npr. prebrzu vožnju) koja predstavljaju neadekvatne načine suočavanja sa stresom i štete mentalnom zdravlju.
  8. Postavite si kratkoročne ciljeve. Izbjegavajte velike životne promjene i odluke, posebice ukoliko se ne osjećate dobro i emotivno stabilno.

Ako je potrebno, potražite stručnu psihološku pomoć. Zapamtite, niste sami!

U redu je ne osjećati se OK u vremenu koje nije OK!



IZVOR: Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"

Linker
22. svibanj 2024 11:28