Svaki peti stanovnik Hrvatske ima povišene vrijednosti lipoproteina (a), čestice u krvi koja pridonosi taloženju plaka u krvnim žilama i porastu krvnog tlaka, čime znatno podiže rizik za kardiovaskularne bolesti (KVB), čak više od tzv. lošeg (LDL) kolesterola, no malo tko je zapravo svjestan tog rizika. To bi se uskoro trebalo promijeniti, jer rezultate daje višegodišnja kampanja „Lov na tihog ubojicu” u kojoj se kod građana po cijeloj našoj zemlji otkrivaju rizični čimbenici za KVB, već iduće godine očekuje se dolazak učinkovitih lijekova, a povrh toga, uskoro bi se mogao organizirati probir na lipoprotein (a) koji bi obuhvatio svu djecu kod upisa u prvi razred osnovne škole.
Uskoro probir kod djece
Lipoprotein (a), skraćeno Lp(a), bio je i tema današnje tribine nazvane „Tko je KR(i)V?” koju su organizirali Hrvatska liga za hipertenziju, Hrvatsko društvo za aterosklerozu i Hrvatsko kardiološko društvo. Kako je istaknuo akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, Lp(a) je dio lipidograma bez kojeg nije moguće kvalitetno procijeniti individualni rizik pacijenta za KVB. Neovisni je i nasljedni čimbenik ateroskleroze te oko 90 posto ovisi o genetici, a samo desetak posto o životnim navikama. Kod osoba s povišenim Lp(a) pojavnost infarkta miokarda viša je dva i pol puta, a ishemijskog moždanog udara 60 posto nego kod osoba s normalnim razinama tog lipoproteina. Za razliku od ostalih sastavnica lipidograma, Lp(a) je povezan i s kalcifikacijom aortne valvule.
- Hrvatsko kardiološko društvo preporučuje mjerenje Lp(a) jednom u životu svim građanima Hrvatske. Smatramo da bi ono trebalo biti dio sistematskog/preventivnog pregleda za sve osobe koje ga još nisu izmjerile, posebno za one s visokim rizikom za KVB, a nastojimo testiranje na LP(a) za godinu ili dvije uključiti u program probira na porodičnu hiperkolesterolemiju koji Hrvatska već tri godine provodi za svu djecu prije polaska u osnovnu školu – naveo je akademik Miličić.
Srčani i moždani udar prije 20. godine
Vrijednosti Lp(a) mjere se u nanomolima po litri. Normalne su vrijednosti do 75 nmol/l, a već ako iznose 125 nmol/l mogu stvarati problem ako su prisutni i ostali čimbenici rizika, poput debljine, pušenja, stresa, nereguliranog šećera, povišenog tlaka i LDL kolesterola. Treba znati da povišeni krvni tlak ima svaki drugi stanovnik Hrvatske, a povišeni kolesterol čak 65 posto populacije. Kad se tome doda 20 posto osoba s povišenim Lp(a) vidimo koliko visok rizik ima velik dio naših građana. Upravo su zbog toga važne akcije zdravstvenog opismenjavanja o ulogama povišenog kolesterola i lipoproteina (a), tim više što je za ovaj drugi do sada malo tko zapravo čuo.
- Kad se Lp(a) približi vrijednosti od 200 nmol/l postaje značajan i utječe na veću pojavnost preuranjenog srčanog i moždanog udara, to znači u žena prije 60. i u muškaraca prije 55. godine. Vrijednosti mogu biti izrazito povišene, kod jednog mog pacijenta bile su 600 nmol/l. Moj najmlađi pacijent ima 21 godinu, ima povišen i kolesterol i Lp(a) i već je imao i srčani i moždani udar – izjavio je prof. dr. sc. Ivan Pećin, pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma Klinike za unutrašnje bolesti KBC-a Zagreb, potpredsjednik Hrvatske lige za hipertenziju i Hrvatskog društva za aterosklerozu. - Prema tome, te čimbenike ne smijemo zanemariti, a Lp(a) baš svatko treba odrediti barem jednom u životu. Iako se stilom života na njega ne može značajno utjecati, zdrave su navike važne jer njima reduciramo ostale faktore rizika - debljinu, šećer, tlak... - a kada su oni sniženi, efikasnije se borimo i protiv utjecaja Lp(a).
Hrvatska liga za hipertenziju uzima sve čimbenike rizika u obzir te razvija univerzalni kalkulator rizika u koji će biti uključene i vrijednosti Lp(a). Poznato je da na temelju dobi, spola, anamneze, dijabetesa, hipertenzije i dislipidemije pacijent ima određeni rizik, a sada će se u izračun dodati i rizik koji nastaje zbog Lp(a).
Puno se očekuje od novih lijekova
Vrijednosti Lp(a) su manje-više stabilne kroz cijeli život, no mogu porasti kod žena nakon menopauze. Podići ih mogu i neka stanja, poput bolesti štitnjače ili bubrega, a i neki lijekovi. Primjerice, statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, u određenoj mjeri pridonose porastu Lp(a).
- Kod žena poslije menopauze savjetuje se ponoviti testiranje. Nadamo se da ćemo s dolaskom novih lijekova mjerenjima pratiti i djelovanje terapije na Lp(a), jedini nasljedni biljeg u procjeni rizika za KVB – rekao je prof. dr. sc. Viktor Peršić, ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju bolesti pluća, srca i reumatizma Thalassotherapia Opatija.
Novi lijekovi – pelacarsen, olpasiran, muvalaplin – koji će specifično ciljati smanjenje razine Lp(a), očekuju se sljedeće godine. Ovisno o njihovoj učinkovitosti, vjerojatno će biti moguće korigirati i ostalu terapiju, nada se akademik Bojan Jelaković, pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb.
- Istraživanja pokazuju da gledajući samo lipoprotein (a), jedan od pet naših građana ima visok rizik za KVB, a kod jednog od deset taj je rizik vrlo visok. Kad se pridruže i ostali čimbenici, umjereni rizik postaje visok, a visoki rizik postaje vrlo visok – upozorio je akademik Jelaković. Ciljana terapija na tom bi polju konačno trebala dati rezultate.
Sadašnje su mogućnosti liječenja, naime, dosta skromne i LP(a) je moguće sniziti do 30 posto, što nije dovoljno. Ako kod nekoga iznosi, primjerice, 200 nmol/l i nakon sniženja od 30 posto vrijednosti ostaju opasno visoke, istaknuo je akademik Željko Reiner. Novi lijekovi trebali bi snižavati Lp(a) oko 80 posto.
Pet stentova
Koliko je važno znati svoje brojke, odnosno vrijednosti kolesterola i LP(a), pokazuje i primjer Kristijana Zullea, pacijenta koji je ukratko iznio svoju zdravstvenu priču. U vrijeme kad je otkrio probleme sa srcem nije bio baš tipičan zapadnjački muškarac srednjih godina, naprotiv, aktivno se bavio sportom, puno je vozio bicikl i trčao, nije imao višak kilograma. Kada je prije pet godina u naporu počeo osjećati određeno stezanje u prsima nije se previše zabrinuo, pripisao je to godinama, no ipak je otišao na pregled.
- Mislio sam da će me liječnici pohvaliti zbog moje dobre tjelesne forme, a kad tamo, odlučili su me zadržati u bolnici da obave još neke pretrage. Već sljedećeg dana dobio sam pet stentova, jer neke su mi krvne žile bile začepljene 90 posto – sve ga je to jako iznenadilo jer je vjerovao da zbog zdravog načina života nije ugrožen, barem ne od kardiovaskularnih bolesti. Odredili su mu tada i Lp(a), bio je 175 nmol/l, dakle visok, i već je po tome bio u riziku. Sada je na terapiji, radi i bavi se sportom, ali manje nego ranijih godina. Nova terapija, s učinkovitošću od 80 posto, u slučaju poput njegovog svela bi Lp(a) u normalne okvire.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....