SHUTTERSTOCK
Pad nataliteta

Svaki šesti par u Hrvatskoj ima problema s neplodnošću

Osvješćivanje, edukacija kao glavni čimbenici na kojem prvenstveno treba poraditi u Hrvatskoj

U Opatiji je održan 14. Kongres o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 7. Kongres Društva hrvatskih kliničkih embriologa. Ujendo, ove se godine obilježava i 40 godina od rođenja prvog djeteta začetog izvan tjelesnom oplodnjom. Hrvatska je već tada bila sedma zemlja u svijetu koja se može pohvaliti s takvim postignućem.

Problem s neplodnošću i pad nataliteta

Jedna od ključnih tema kongresa bila je neplodnost, iznimno važna tema jer Hrvatsku već gotovo 30 godina možemo ubrojiti u nisko natalitetne zemlje i važno je istaknuti kako ta stopa nataliteta kontinuirano pada. Prema podacima Hrvatskog registra Ministarstva zdravstva koji prati ishode i rezultate medicinski pomognute oplodnje od 2011. do 2020 godine u Hrvatskoj je rođeno 13.641 dijete metodom in vitro fertilitizacije. Ako bi uzeli u obzir koliko je djece rođeno zahvaljujući različitim postupcima medicinskom pomognute oplodnje, možemo reći da je u Hrvatskoj rođeno više od 40.000 djece u zadnjih 40 godina. 2019. godine u Hrvatskoj je rođeno 1.783 djece zahvaljujući medicinski pomognutoj oplodnji, što je porast od 83 posto u odnosu na 2011. godinu kada započinje i službeno praćenje.

image
PROMO

Razlozi neplodnosti

Osim odgađanja trudnoće, postoje i drugi faktori koji doprinose neplodnosti poput onih okolišnih.

- Postoji visoka i rastuća učestalost neplodnosti u svim razvijenim zemljama, što postaje ozbiljan problem. Temeljni razlozi porasta neplodnosti leže i u činjenici da žene sve više odgađaju rađanje na dob iznad 35 godina kada opada broj i kvaliteta jajnih stanica i smanjuje se reproduktivna sposobnost. Jednako tako, razlozi leži i u činjenici da zbog različitih kemijskih i okolišnih onečišćenja poput alkohola, pušenja, droga te sve većeg porasta debljine dolazi do smanjenja kvalitete spolnih stanica, posebice spermija i sve većeg porasta muške neplodnosti koja danas čini preko 50 posto neplodnosti kod parova - pojasnio je prof. dr. sc. Velimir Šimunić, specijalist ginekologije i opstetricije.

Danas se računa kako je 15 do 17 posto parova neplodno, što znači da svaki šesti par u svijetu i u Hrvatskoj ima problema s neplodnošću. Metode pomognute oplodnje, kao što je in vitro fertilizacija (IVF) rezultirale su rađanjem oko 10 milijuna djece diljem svijeta. U Hrvatskoj djeca rođena medicinski pomognutom oplodnjom čine pet posto od ukupno rođene djece, pa tako praktički nema razreda u kojem barem jedno dijete nije rođeno uz pomoć medicine.

- Treba napomenuti, da unatoč stalnim tehnološkim poboljšanjima, metode pomognute oplodnje ne mogu u potpunosti riješiti problem neplodnosti, jer učinkovitost MPO-a također opada s dobi parova koji se odlučuju za taj postupak. Danas postoje alternativne mogućnosti, u slučaju svjesnog odgađanja rađanja, kriopohrana (zamrzavanje) vlastitih jajnih stanica i spermija za kasnije korištenje ili mogućnost korištenja donatorskih stanica - istaknuo je mr. sc. Dejan Liljak, klinički embriolog, predsjednik Hrvatskog društva kliničkih embriologa.

Hrvatska visoko na ljestvici u liječenju neplodnosti

Često se navodi netočna tvrdnja kako je liječenje neplodnosti u Hrvatskoj nedostupno, a nju najbolje opovrgava Europski atlas politike liječenja neplodnosti izdan 10. prosinca 2021. godine od strane Fertility Europe Foruma europskog parlamenta za seksualna i reproduktivna prava u kojem se analizirala kvaliteta zakonske regulative, dostupnost i financiranje i ulaganje države.

Hrvatska je ocijenjena s najvišim postotkom traženih bodova (76 posto) među zemljama ocijenjenim navedenom ocjenom, a peta je na ljestvici najbolje ocijenjenih zemalja. Ispred Hrvatske su samo četiri zemlje postigle višu ocjenu s 81 posto traženih kriterija, a to su Belgija, Izrael, Nizozemska i Francuska.

- Iako su metode pomognute oplodnje u Hrvatskoj službeno prepoznate kao nezaobilazna mjera demografske politike i uvrštene su u Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske, koliko će se one koristiti ne ovisi samo o dostupnosti i ulaganjima od strane države već i informiranosti populacije o neplodnosti i načinima na koji se ona liječi, a koja u Hrvatskoj nije na visokoj razini. Do sada nisu provođene javnozdravstvene kampanje koje bi educirale mlade koji žele biti roditelji o, primjerice, posljedicama odgađanja roditeljstva, padu fertiliteta nakon 35. godine, utjecaju okolišnih čimbenika i navika na plodnost, kao i o mogućnostima koje hrvatski zakoni i medicina nude te istovremeno poticala poslodavce da, po uzoru na one sjevernoeuropske, izlaze parovima ususret te im osiguraju podršku i slobodne dane tijekom medicinskih zahvata koje ova vrsta liječenja zahtijeva - istaknula je prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije, predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju, KBC Zagreb.

Poticanje svijesti i edukacija

Ključni čimbenici na kojem prvenstveno treba poraditi u Republici Hrvatskoj, i to zajedničkim djelovanjem države, zdravstvenih djelatnika i udruga pacijenata su, smatraju stručnjaci, osvješćivanje problema neplodnosti, edukacija i promjena javnog mijenja.

Linker
14. srpanj 2024 00:41