Srčani šumovi su česti, ali nisu uvijek povezani s bolestima srca

Srčani šumovi nastaju kada turbulentan protok krvi stvara zvuk dovoljno glasan da ga se može čuti stetoskopom. Većina šumova je bezopasna i ne zahtijeva liječenje, pojasnila je Vedrana Vlahović, dr. med., liječnica u Klinici Magdalena. Ovisno o tome kada su tijekom života nastali, možemo ih podijeliti na one koji su prisutni od rođenja (kongenitalni) i na one koji nastaju kasnije tijekom života.

Fiziološki šumovi (koji se javljaju kod normalne građe srca) čuju se kada krv teče brže kroz srce. Oni se mogu čuti u trudnoći, kod povišene tjelesne temperature, slabokrvnosti (anemije), nakon fizičke aktivnosti ili prilikom prekomjernog rada štitnjače (hipertireoze).

S druge strane, patološki šumovi na srcu javljaju se kada postoje strukturne bolesti srca. Najčešće su to bolesti zalistaka, no postoje i prirođeni defekti srčanih pregrada (rupice na srcu).

Bolesti zalistaka

Bolesti zalistaka mogu se podijeliti na one koje nastaju pri rođenju te one koje se javljaju u starijoj životnoj dobi. Naime, zalistak s vremenom kalcificira te tako postaje prekrut da se otvori do kraja (stenoza) ili se iz raznih razloga ne može zatvoriti te se krv vraća odakle je krenula (regurgitacija). S obzirom na to koji je zalistak bolestan, govorimo o aortalnom, mitralnom, trikuspidalnom i pulmonalnom zalistku.

Bolesti zalistaka najčešće zahtijevaju ultrazvučno praćenje tijekom života. Tijekom pregleda rade se različita ultrazvučna mjerenja te ih potom svrstavamo u stupnjeve težine bolesti. Teške bolesti zalistaka uzrokuju razne simptome: nedostatak zraka prilikom hodanja i/ili ležanja, oticanje nogu, nesvjesticu. Osim klasičnog operativnog liječenja, danas postoje i minimalno invazivne procedure poput ugradnje aortalnog zaliska kroz krvne žile ili popravljanja mitralnog zaliska pomoću klipsi.

Prirođeni defekti

Greške srčanih pregrada su prisutne od rođenja, no nekad se otkriju tek u odrasloj dobi kada počnu stvarati simptome. Ako postoji potreba, mogu se zatvoriti operativnim zahvatom ili pomoću minimalno invazivnih procedura. Određivanje načina liječenja u bolnicama donosi konzilij sastavljen od kirurga i invazivnih kardiologa, ovisno o osobinama i komorbiditetima svakog bolesnika pojedinačno.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Klinikom Magdalena.