SIMPTOMI HIPERTIREOZE

Simptomi hipertireoze

SVE VIŠE nas je koji oko sebe imamo baram jednu osobu u svojoj blizini, koja ima neku od bolesti štitnjače.

Pa čak i poznate sportašice Janica Kostelić i Blanka Vlašič bile su pogođene ovim bolestima.

Štitnjača svojim hormonima utječe na gotovo sve metaboličke procese u organizmu. Njeni hormoni reguliraju potrošnju kalorija i proizvodnju energije u organizmu, utječu na rad srca, probavu, mišiće, razinu kolesterola, pa čak i na psihološko stanje čovjeka.

Zbog sve veće učestalosti ovih bolesti, potrebno je pisati i pričati o njima, kako bi svaki pojedinac na vrijeme uočio simptome i izbjegao eventualne dugoročne posljedice.

Hipertireoza je bolest uzrokovana pojačanim lučenjem hormona štitnjače. Može se razviti u svakoj životnoj dobi, iako najčešće u žena između 20. i 50. godine. U muškaraca je 3-4 puta rjeđa, premda je i kod njih ovaj poremećaj sve češći.

Simptomi hipertireoze ovise o uzroku nastanka bolesti te o jačini poremećaja. Najčešći simptomi su:

- nervoza, promjene u ponašanju, slabost i umor
- drhtanje ruku, ubrzan i neravnomjeran rad srca, lupanje srca, gubitak daha, čak i prilikom odmora
- povećana neugoda boravkom u toplim prostorijama i teže podnošenje topline, prekomjerno znojenje
- učestalo obavljanje velike nužde, ponekad i proljev
- kosa je tanka, svilenkasta, prorijeđena i često opada, a nokti su krhki, lako pucaju i odvajaju se od ležišta;
- gubitak tjelesne težine
- koža je topla, vlažna i meka, a ponekad se javlja crvenilo dlanova i depigmentacija ograničenih područja kože (vitiligo)
- kod žena, moguća je i pojava neredovite mjesečnice ili pak potpunog gubitka mjesečnice
- kod Basedowljeve bolesti je vrlo čest (iako ne i uvijek prisutan ) nalaz egzoftalmusa na očima: karakterističan pogled s razmaknutim kapcima, rijetko treptanje, zaostajanje kapaka pri pogledu prema gore, a oči često suze. Smanjena oštrina vida može upućivati na oštećenje očnog živca.
- gušavost, bezbolno uvećanje štitne žlijezde
- zadebljani nokti
- crvenilo i zadebljanje kože na cjevanicama i gornjem dijelu stopala.

Ova bolest se dijagnosticira na osnovu bolesnikovih tegba, palpiranjem štitnjače, gdje se može osjetiti njeno uvećanje ili čvorasta struktura. Važna dijagnostička metoda je analiza hormona štitnjače u krvi, te UZV sa punkcijom i scintigrafija sa radioaktivnim jodom. Nije uvijek potrebno napraviti sve ove pretrage.

Liječenje ove bolesti vrši se na tri načina:

1. antitireoidnim lijekovima (tireostatici)
2. radioaktivnim jodom
3. kirurškim zahvatom odstranjenja dijela ili cijele štitnjače.

Nakon liječenja ili odstranjenja štitnjače u cijelosti, bolesnici često odu u hipotireozu ili stanje smanjenog lučenja hormona štitnjače ili totalnog nedostatka tih hormona. Tada im se daje nadomjestna terapija.

Prema preporukama stručnjaka, odrasle osobe, prije svega žene, trebale bi početi s pregledima hormona štitnjače u 35. godini života, te iste preglede ponavljati svakih pet godina.

Hipertireoza koja se ne liječi može ozbiljno utjecati na mnoge aspekte vašeg zdravlja. S vremenom može dovesti do ubrzanog rada srca, atrijalne fibrilacije ili čak prestanka rada srca. Stoga obratite pozornost na svoje zdravlje, na svoju štitnu žlijezdu!