SHUTTERSTOCK
Dežurna ordinacija

Problemi s disanjem i umor: Kada posumnjati na slabost srca i koje pretrage napraviti

Odgovara mr. dr. Ante Petrušić, internist - kardiolog, dijabetolog i endokrinolog, Zagreb

Imam 77 godina i dobrog sam zdravlja, no u posljednje vrijeme teško dišem, gubim dah i brzo se umaram. U strahu sam, znači li to da mi srce slabi? Koje bih pretrage trebao napraviti?

  • Rajko I., Zabok

Odgovara mr. dr. Ante Petrušić, internist - kardiolog, dijabetolog i endokrinolog, Zagreb

Svakako biste trebali posjetiti svog liječnika, koji će uzeti anamnezu kako bi više saznao o mogućim uzrocima otežanog disanja. Slijedi zatim klinički pregled kojim će vidjeti kakvo je stanje dišnog sustava (prvenstveno pluća), je li to posljedica promjena na plućima od dugogodišnjeg pušenja ili postoji neki drugi razlog smanjenja respiratorne površine pluća. Zatim će poslušati srce i ocijeniti nije li tu uzrok gubljenja daha, kako i sami kažete od slabljenja srca. Izmjerit će krvni tlak da isključi zamaranje srca visokim tlakom. Učinit će laboratorijsku obradu, po potrebi rendgensku snimku srca i pluća. Ako su promjene na plućima uzrok kratkog daha, može izmjeriti oksigenaciju krvi, po potrebi učiniti spirometriju i konzultirati pulmologa. Ako je pak stanje respiratornog sustava uredno, a uzrok gubljenja daha i brzog umaranja i dalje nije jasan, potrebna je kardiološka obrada: kardiološki pregled, EKG (elektrokardiogram), ultrazvuk srca, analiza laboratorijskog biomarkera za popuštanje srca. Ako se otkrije da je srce kao pumpa popustilo, dakle radi se o dekompenzaciji srca, pristupa se terapiji po općeprihvaćenom protokolu. Ako srce kao pumpa nije popustilo, ide se na dodatnu kardiološku obradu: ergometriju koja će nam dati podatke o protoku krvi u opterećenju kroz koronarne arterije (koje srčanom mišiću dovode kisik i hranjive tvari), odnosno indirektno će odgovoriti na pitanje o prohodnosti koronarnih arterija i njihovih ogranaka. Ako ergometrija ukaže na kompromitirani protok kroz koronarne arterije, koronarografijom će se pokazati koja je koronarna arterija sužena (u kolikom postotku i na kolikoj dužini). Koronarografija je i dijagnostička metoda, a u istom aktu po potrebi i terapijska mjera (dilatacija suženog dijela koronarne arterije balon-kateterom i ugradnja stenta - potpornja). U slučaju nemogućnosti rješenja balon-kateterom i stentom preostaje ugradnja premosnica.

Svoja pitanja šaljite na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Odgovore objavljujemo u magazinu Doktor u kući, koji izlazi svaki prvi četvrtak u mjesecu te na našem portalu živim.hr.

Linker
21. listopad 2024 12:24