Pitali smo kardiologa kada trebamo ići na prvi pregled srca, čak i ako nemamo simptome?

U eri preventivne medicine sve se češće postavlja pitanje kada treba napraviti kardiološke pretrage ako smo zdravi i ne osjećamo nikakve simptome. Kada su osnovne kardiološke pretrage doista opravdane i koliko ih često treba ponavljati otkrio je Kristijan Šipoš, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiolog u Klinici Magdalena.

Početna procjena

U svrhu ranog otkrivanja bolesti (probira, engl. screening) preporučuje se prva kardiološka procjena kod muškaraca oko 40., a kod žena oko 50. godine, čak i u odsutnosti bilo kakvih simptoma. Ta početna procjena može uključivati fizikalni pregled, procjenu čimbenika rizika, laboratorijske pretrage krvi (šećer, masnoće…) i urina te EKG, ergometriju, holter EKG-a (24-satno snimanje EKG-a) i holter krvnog tlaka (24-satno mjerenje krvnog tlaka) ili slikovne pretrage.

Individualni rizik

Nakon ovog početnog probira učestalost i opseg kontrolnih kardioloških pregleda i pretraga ovisit će o čimbenicima rizika i zdravstvenom stanju pojedinca. Općenito se preporučuje redovito obavljati kardiološke kontrole svakih 3-5 godina za osobe koje imaju prosječan rizik srčanih bolesti.
Nizak rizik zahtijeva provjeriti krvni tlak i masnoće u krvi svakih pet godina, uz ponovnu procjenu kardiovaskularnog rizika. Međutim, ako imate dodatne faktore rizika poput obiteljske anamneze kardiovaskularnih bolesti, pušenja, povišenog krvnog tlaka, povišenih masnoća u krvi, poremećaja regulacije šećera u krvi (predijabetes i šećerna bolest) ili pretilosti, mogu se preporučiti češći raniji pregledi i pretrage na temelju vaših individualnih čimbenika rizika i zdravstvene anamneze. Tako će vas liječnik uputiti da svakih tri do pet godina napravite EKG, ergometriju i UZV srca ako ste stariji od 40 i imate do dva rizična faktora.
Ako je, međutim, rizik visok, odnosno postoje brojni faktori rizika uz obiteljsku anamnezu, svake godine ili barem svake tri godine treba napraviti EKG, UZV srca, ergometriju, ambulantno praćenje krvnog tlaka (ABPM), Holter EKG-a.

Kardiološke pretrage kod zdravih osoba trebaju biti ciljane, razborite i individualizirane. Ključ je u procjeni rizika, a ne u univerzalnom pristupu, kaže kardiolog Kristijan Šipoš.

Foto: Klinika Magdalena

Situacije koje traže preglede

Općenito, kod zdravih, asimptomatskih osoba, kardiološke pretrage nisu rutinski potrebne, ali su opravdane, čak i poželjne u određenim situacijama na temelju dobi i čimbenika rizika, obiteljske anamneze, profesionalnih potreba ili participiranja u sportskim aktivnostima.

1. Dob i faktori rizika

Kardiološke pretrage nužne su kod muškaraca nakon 40. i kod žena nakon 50. godine s jednim ili više sljedećih čimbenika rizika:

• arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak)
• šećerna bolest ili predijabetes
• dislipidemija
• debljina
• pušenje
• pozitivna obiteljska anamneza (infarkt, moždani udar prije 55. godine kod muškaraca ili 65. kod žena).

Što napraviti?

• EKG kao osnovna procjena električne aktivnosti srca
• test opterećenja (ergometrija) kod umjerenog do visokog rizika
• ehokardiografija ako postoje znakovi zadebljanja stijenki (hipertrofije) na EKG-u ili abnormalnosti na fizikalnom pregledu (šum na srcu).

2. Bavljenje sportom

Kod osoba koje žele započeti intenzivnu tjelovježbu nakon duže pauze (rekreativci), posebice nakon 35. godine, korisno je učiniti osnovnu procjenu:

• EKG u mirovanju
• test opterećenja za starije i rizične
• ehokardiografiju ako postoji šum na srcu, simptomi ili abnormalan EKG

Kod natjecateljskih sportaša mlađih od 35 godina u nekim državama EKG je obavezan dio pregleda prije dobivanja dozvole za natjecanje. Cilj je spriječiti iznenadnu srčanu smrt zbog neprepoznatih kardiomiopatija ili kanalopatija.

3. Obiteljsko nasljeđe bolesti srca

Ako je netko u bližoj obitelji (roditelji, brat/sestra) preminuo iznenada prije pedesete ili bolovao od stanja poput kardiomiopatije, sindroma dugog QT intervala poput dilatacijske ili hipertrofne kardiomiopatije, Brugada sindroma, aneurizme aorte, savjetuje se učiniti:

• EKG
• ehokardiografiju
• prema procjeni Holter EKG-a, ergometriju i genetsko testiranje
  
  

4. Zanimanja s posebnim zahtjevima

Određena zanimanja (piloti, vozači autobusa i kamiona, vojnici, policajci, vatrogasci) zahtijevaju redovite kardiološke evaluacije. To najčešće uključuje EKG, ponekad i ergometriju te ehokardiografiju, a ovisno o dobi i propisima pojedine struke određuje se učestalost pregleda.

5. Sumnja na tihu bolest

Osobama s graničnim vrijednostima tlaka ili onima koje imaju visoke vrijednosti samo kod liječnika preporučuje se holter krvnog tlaka. To je 24-satno mjerenje krvnog tlaka, koje daje stvarnu sliku svakodnevnih oscilacija tlaka i potvrđuje ili isključuje dijagnozu.

Kod osoba s povremenim palpitacijama (osjećajima nepravilnog rada srca, preskakanjem srca) ili obiteljske sklonosti aritmijama preporučuje se holter EKG-a.

Rutinsko snimanje srca može i naštetiti

Kod mladih, zdravih osoba bez simptoma, čimbenika rizika i opterećujuće obiteljske anamneze kardiološke pretrage nisu potrebne. Rutinsko "snimanje srca" kod takvih pojedinaca ne donosi korist, čak može izazvati više štete nego koristi (anksioznost u pojedinaca, nepotreban trošak za sustav). Ako imate dvojbe treba li vam neka pretraga, posavjetujte se sa svojim liječnikom primarne zdravstvene zaštite ili kardiologom.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Klinikom Magdalena.