Ovo su najčešći simptomi mišje groznice - evo kako se možemo zaštititi

S dolaskom toplijeg vremena više boravimo u prirodi, no osim sa zaraženim krpeljima, možemo se susresti i s miševima koji prenose mišju groznicu.

Ljudi se ulaskom u područja tzv. prirodnog žarišta, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti na sljedeće načine:

• izravno udisanjem aerosola ili prašine koji su kontaminirani uzročnicima ili posrednim/neizravnim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca,
• unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim/prljavim rukama,
• konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi)
• neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima.

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna (pa i do 8 tjedana) nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva (spojnica) te osipom. Kasniji se simptomi razvoja težeg oblika bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, moguć je i nagli pad krvnog tlaka, pojava krvarenja i u najtežim oblicima razvojem stanja šoka. Liječenje je simptomatsko.

Mišja groznica zapravo je hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS). U Hrvatskoj je bolest prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine, no ove se godine bilježi povećan broj oboljelih.

ZAŠTITA NA OTVORENOM

1. Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
2. Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama!
3. Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
4. Izbjegavajte piti vodu iz šumskih neprotočnih i slaboprotočnih izvora ili lokava!
5. Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
6. Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
7. Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske!

ZAŠTITA U ZATVORENIM PROSTORIMA

1. Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
2. Smeće držite u zatvorenim čvrstim spremnicima da ne bude izvor hrane glodavcima.
3. Ne ostavljajte otvoreno smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.
4. Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima.
5. Potrebno je ukloniti nakupine drva, lišća te sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50-tak m od kuće.
6. Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu, te zaštitite od kućnih ljubimaca)!
7. Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
8. Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanja prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje i to uz korištenje maske preko nosa i usta.
9. Nemojte mesti na suho niti usisavati izlučevine glodavaca, kao ni njihova gnijezda, jer to pogoduje da se zarazni materijal (izlučevine glodavaca) digne u zrak pa ga tako možete udahnuti i na taj se način zaraziti.
10. Nosite zaštitnu masku koja štiti sluznicu nosa i usta.
11. Nosite gumene rukavice.
12. Prilikom čišćenja koristite mokru krpu da izbjegnete dizanje prašine i klorni ili alkoholni dezinficijens. (Izvor: HZJZ)