OVISNOST O CIGARETAMA

Ovisnost o cigaretama

Ovisnost o cigaretama

Većina pušača redovito koristi cigarete zbog toga jer su ovisni o nikotinu. Ovisnost se opisuje kao kompulzivna potreba za korištenjem opojnih sredstava, čak i unatoč negativnim posljedicama koje uživanje tih supstanci može ostaviti po zdravlje, a pušenje svakako ulazi u tu definiciju.

Većina pušača priznaje štetnost duhana i izražava želju za prestankom pušenja, a gotovo 35 milijuna njih godišnje doista i pokušava prestati pušiti. No, manje od 7% onih koji prestanu pušiti uspijeva apstinirati dulje od godinu dana – većina se vrati pušenju već nakon par dana…

Osim činjenice da nikotin stvara ovisnost, razlog tome su i drugi faktori: laka dostupnost duhanskih proizvoda, nepostojanje (ili postojanje samo malog broja) zakonskih i društvenih posljedica pušenja, i sofisticirane marketinške metode koje koriste proizvođači duhana.

Rezultati nedavnih istraživanja vrlo detaljno prikazuju način djelovanja nikotina na mozak. Ključ za objašnjavanje opojnog djelovanja nikotina je saznanje da nikotin aktivira dijelove mozga koji su zaduženi za osjećaj zadovoljstva.

Kemikalija u mozgu najvažnija za buđenje želje za drogama je neurotransmiter pod nazivom domapin, a istraživanja su pokazala da nikotin podiže razinu dopamina u centrima za osjećaj zadovoljstva u mozgu.

Farmakokinetička svojstva nikotina također utječu na njegov potencijal da stvori ovisnost: pušenje uzrokuje veliku navalu nikotina u mozak, gdje je njegova najviša koncentracija oko 10 sekundi nakon inhaliranja. Međutim, već nakon nekoliko minuta koncentracija nikotina u centrima za osjećaj u mozgu počinje opadati, što pušača tjera da pali cigaretu za cigaretom, kako bi osigurao dovoljne količine nikotina u mozgu tijekom cijelog dana.

Ljudi često ne shvaćaju da je cigareta zapravo vrlo djelotvorno pomagalo za uzimanje droge. Svakim udisanjem dima cigarete, pušač u svom mozgu uzrokuje navalu zadovoljstva. Prosječnom pušaču je potrebno oko 10 udisaja kroz 5 minuta kako bi "dokrajčio" cigaretu. Dakle, osoba koja svakog dana popuši 1 i pol kutiju, ili 30 cigareta, zapravo svom mozgu šalje 300 "hitova" droge dnevno!

Novija istraživanja pokazuju i da nikotin nije jedini psihoaktivni sastojak duhana. Primjenom sofisticiranih metoda promatranja mozga tijekom pušenja, znanstvenici su otkrili da je jedan od efekata pušenja i dramatično snižavanje razine monoaminoksidaze (MAO), važnog enzima koji blokira dopamin.

Promjena razine enzima MAO mora biti rezultat djelovanja nekog druge supstance duhana, budući da je poznato kako nikotin ne mijenja razinu MAO enzima u mozgu. Snižavanje dvije vrste enzima MAO, A i B, znači dodatno podizanje razine dopamina, što je vjerojatno dodatni razlog zašto pušači puše kako bi osigurali stalno visoke razine dopamina u centrima za zadovoljstvo.

Ovisnost o cigaretama