Ove su bolesti odgovorne za četvrtinu prijevremenih smrti, a mogle bi se spriječiti u čak 80 posto slučajeva

Kardiovaskularne bolesti desetljećima su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, pa iako se već gotovo 20 godina bilježi smanjenje smrtnosti, stopa je i danas viša od prosjeka Europske unije i iznosi 591,7 na 100.000 stanovnika. U prošloj su godini kardiovaskularne bolesti u našoj zemlji odnijele živote 20.341 osobe, što je gotovo 40 posto svih smrti.

Umrlo je više žena, njih 11.409 (44,1 posto), a među muškarcima bila su 8.932 umrla (35,4 posto). Kao najčešći uzroci smrti izdvajaju se ishemijska bolest srca (11,6 posto) i hipertenzivne bolesti (10,4 posto). Kardiovaskularne bolesti odgovorne su i za 24 posto svih prijevremenih smrti, onih koje nastupe prije 65. godine života.

Bolje životne navike

Prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji (WHF), jedna od pet osoba umrijet će prerano zbog kardiovaskularnih bolesti, a one odnose više života nego rak i kronične bolesti dišnog sustava zajedno. Ipak, taj se trend može preokrenuti, jer prevencija može spriječiti i do 80 posto slučajeva bolesti srca i moždanog udara. Ono što je za taj cilj nužno jest poboljšati životne navike – odbaciti pušenje, biti tjelesno aktivan, paziti na prehranu i smanjiti unos masne, pržene i gotove hrane, kao i alkohola.

Javno-zdravstvena akcija privukla je velik broj građana

DAMJAN TADIĆ /CROPIX

U povodu Svjetskog dan srca, 29. rujna, čija je ovogodišnja tema “Svaki otkucaj je važan!”, organizirana su besplatna mjerenja za građane na glavnom zagrebačkom trgu. Imali su priliku besplatno izmjeriti krvni tlak, razinu glukoze i kolesterola, izračunati indeks tjelesne mase, procijeniti vlastiti kardiovaskularni rizik te se savjetovati o pravilnoj prehrani i važnosti tjelesne aktivnosti. Akcija je privukla velik broj građana.

Svjesni rizika

- Javno-zdravstvenim akcijama poput ove, upozoravamo građane na važnost prevencije, koliko god ona bila teška. Redovitim mjerenjem krvnog tlaka, kontrolom šećera i masnoća u krvi te zdravim načinom života možemo značajno smanjiti rizik od smrtonosnih ishoda - naglasio je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

Svjetski dan srca obilježili su i (slijeva) Ivana Portolan Pajić, predsjednica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca, akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca te Irena Hrstić, ministrica zdravstva

DAMJAN TADIĆ/CROPIX

Predsjednica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca, dr. Ivana Portolan Pajić istaknula je kako je cilj ovakvih akcija, uz to što građani na njima mogu jednostavno i brzo doznati svoj zdravstveni status i dobiti savjete stručnjaka, da što veći broj ljudi postane svjestan zdravstvenih rizika i na vrijeme poduzme korake za zdraviji život. Hrvatska, kao članica EU-a, pozvana je razviti vlastiti nacionalni plan za kardiovaskularno zdravlje sukladno važećim smjernicama i Europskom planu za srce, a to uključuje proširenje programa probira, poboljšanje pristupa terapijama i rehabilitaciji te smanjenje socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, dodala je. Akciju su organizirali Ministarstvo zdravstva, Hrvatsko kardiološko društvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji sa Zakladom Hrvatska kuća srca, Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara, KBC-om Zagreb, KB-om Sveti Duh, Udrugom StEPP i Kardiološkom studentskom sekcijom Medicinskog fakulteta u Zagrebu.