RATKO MAVAR
oprezno

Ovaj način pijenja sve je popularniji, a može dovesti do oštećenja mozga kao i do drugih posljedica kojih uopće nismo svjesni

Oko 40 posto ovisnika konzumiralo je alkohol tijekom adolescencije

Možemo slobodno reći da je pijenje alkohola utkano u našu kulturu. Mnogi životni trenuci, bili oni slatki ili gorki, obilježeni su ispijanjem manje, a ponekad i veće količine alkohola. Provođenja slobodnog vremena, druženje s bliskim osobama, obilježavanje novih početaka ili slavljenje završetaka (godine, srednje škole ili primjerice uspješno završenog posla) u današnje vrijeme gotovo da je nezamislivo bez koje kapljice viška.

Mladi ljudi, objašnjava nam, Jadranka Hübler, dr. med. spec. psihijatrije, subspecijalistica alkoholizma i drugih ovisnosti, odjelna psihijatrica Dnevne bolnice Klinike za psihijatriju, Sveti Ivan Zagreb, počinju piti iz različitih razloga - to su, između ostaloga, zabava, lakše uklapanje u društvo, eksperimentiranje, dosada - no u podlozi je uvijek potraga za srećom.

image
SHUTTERSTOCK

Binge drinking

- Psihoaktivne tvari, pa tako i alkohol, snažno (i umjetno) proizvode ugodu (euforiju), ali čine i još jednu bitnu stvar, a to je opuštanje i otklon od neugode (bolnih osjećaja i/ili negativnih misli). Mladi ljudi nisu zaštićeni od poteškoća koje donose život i svijet koji nas okružuje. Alkohol, kao “sveprisutni relaksator”, na neko ih kraće vrijeme odmiču od problema s kojima se inače susreću, pruža privremen predah i kratkotrajno olakšanje. U tim trenucima sreće ili olakšanja nije im prva pomisao da alkohol može stvoriti neki problem. “Ljudi s margine”, osobe koji boluju od oštećenja jetre ili se liječe od ovisnosti pripadaju nekim drugim svjetovima; oni ih zapravo niti ne primjećuju. Ovisnost o alkoholu kao posljedica prekomjernog pijenja tada im se čini kao tek daleka točka na horizontu - to je nešto što se događa nekome drugome. Nitko ne bira bolest koja se zove alkoholizam. Ona dolazi nepozvana - govori nam doktorica Hübler. Dodaje kako je kod ranijeg početka pijenja veća opasnost od razvoja ovisnosti. Naime, smatra se da osobe koje počinju piti prije 15 godine života imaju četiri puta veći rizik od alkoholizma u odnosu na svoje vršnjake koji ne piju. Rizici rastu i ako postoji povijest alkoholizma u obitelji, nepodržavajuća okolina tijekom odrastanja, slabija povezanost sa školom ili lokalnom zajednicom, veća dostupnost alkohola i drugih psihoaktivnih tvari te pozitivni stavovi društva prema uporabi alkohola. Kontinuirana izloženost stresu, problemi na emocionalnom planu i traumatska iskustva tijekom života snažno utječu na učestalost i intenzitet pijenja.

Danas je vrlo popularno, a pogotovo tijekom blagdana binge drinking. Riječ je o ekscesivnom epizodičnom pijenju koji uključuje pet ili više standardnih pića u jednoj prigodi.

- Prema nekim drugim definicijama, to je ona količina popijenog alkohola koja dovodi do 0.08 promila ili više alkohola u krvi, odnosno do opijanja. Neke definicije uzimaju u obzir pojačanu fiziološku osjetljivost žena na alkohol ili vremensko razdoblje od mjesec dana u kojem se takve epizode ponavljaju. Karakteristično je za mlađe ljude i najčešće je vezano uz konzumaciju u društvu (za vrijeme izlazaka, zabave ili druženja) u razdoblju pohađanja srednje škole ili studiranja. To je raširen obrazac pijenja i kod adolescenata u Hrvatskoj, tako da je, prema podacima ESPAD-a za 2019. godinu, 46 posto mladića i 43 posto djevojaka u dobi od 15 i 16 godina imalo epizodu opijanja u proteklih mjesec dana, što je visoko iznad europskog prosjeka - objašnjava nam psihijatrica.

Motivi

- Motivi za opijanje mogu biti različiti, no općenito se mogu podijeliti u dvije skupine. U prvu spadaju očekivanje zabave, uzbudljivih iskustava i prevladavanje društvene inhibicije, a u drugu smanjenje napetosti, sučeljavanje sa stresom i regulacija emocija poput sniženog raspoloženja ili povećane tjeskobe - govori liječnica.

Prema jednom europskom istraživanju, najčešći je razlog „bindžanja“ kod mladih bila zabava, bolje uklapanje u društvo, postizanja osjećaja sreće ili radi opuštanja, no njih se 40 posto opijalo kako bi zaboravilo na svoje probleme.

- Povećan rizik od razvoja alkoholizma kasnije u životu te drugih posljedica po zdravlje čini ovakav način pijenja ozbiljnim javnozdravstvenim problemom. Oko 40 posto ovisnika o alkoholu izvještava o opijanjima tijekom adolescencije. Što se „bindžanje“ događalo ranije u životu i što su epizode bile učestalije, veći je i rizik. Opijanje je značajno povezano i s depresijom. Studenti koji su depresivni podložniji su uporabi alkohola od onih koji se ne suočavaju s tom vrstom emocionalnih problema. Suicidalni rizik četverostruko je veći kod adolescenata koji se opijaju u odnosu na njihove vršnjake koji nisu skloni alkoholu. Uz opijanje često ide i uporaba drugih sredstava ovisnosti kao što su kanabis, stimulansi i nove psihoaktivne tvari, što značajno doprinosi mogućim negativnim posljedicama. U zadnje se vrijeme sve više govori i o raširenoj praksi da se uz alkohol piju i energetski napici, što je vrlo štetno, osobito u pogledu utjecaja na kardiovaskularni sustav.

Posljedice po zdravlje su značajne. Osobe u pijanom stanju sklonije su rizičnim ponašanjima. „Bindžanje“ tijekom adolescencije značajno je povezano s prometnim nezgodama, ozljedama, agresivnim ponašanjem, viktimizacijom, seksualnim nasiljem i suicidom. Jedna trećina svih prometnih nesreća kod osoba između 15. i 20. godine života povezana je s pijenjem. Prema jednom istraživanju o interpersonalnom nasilju, tinejdžeri koji su bili izloženi nasilju češće su bili depresivni i skloni epizodama opijanja. Značajan broj djevojaka koje su prijavile seksualno zlostavljanje bile su pod utjecajem alkohola ili drugih psihoaktivnih tvari. Naravno, stanje pijanstva nije uzrok takvom nasilju, i to je važno naglasiti. Češći su i neplanirani seksualni odnosi, seksualni odnosi bez zaštite, neplanirane trudnoće, a povećava se opasnost od spolno prenosivih bolesti, uključujući i HIV. Visoka alkoholemija može uzrokovati predoziranje, gubitak svijesti, gušenje zbog udisanja povraćanog sadržaja, gubitak pamćenja (amneziju) na događaje u vrijeme opijenosti i gubitak osobnih stvari - navodi psihijatrica Hübler. Dodaje i kako redovito opijanje može dovesti do oštećenja mozga u znatno većoj mjeri nego kontinuirano, redovito pijenje manjih količina alkohola. Naime, u fazi oporavka nakon prepijanja oslobađa se ekstremna količina neurotransmitora glutamata, što ima toksičan učinak na moždane stanice, dok se kod onih koji redovito piju glutamat oslobađa mnogo sporije.

- Mozak u razvoju posebice je osjetljiv na taj neurotoksični učinak, a to se u najvećoj mjeri odnosi na vrijeme prije petnaeste godine života. Mnogi su istraživači suglasni kako nema sigurne količine alkohola kada je u pitanju mozak u razdoblju adolescencije - kaže.

Kad su posrijedi tjelesne bolesti, opijanje je, kaže liječnica, povezano s moždanim udarom i iznenadnom smrti. Visok je rizik od kardiovaskularnih incidenata poput infarkta miokarda i plućne embolije.

- Iskustvo, profesionalno ali i životno, uči nas da ljudi, ni stari, a osobito ne mladi, nisu svjesni rizika koji su povezani s različitim obrascima konzumacije alkoholnih pića. To vrijedi i za binge drinking. Informiranje, edukacija i prevencija važni su koraci u smanjenju zdravstvenih i socijalnih rizika - govori nam psihijatrica.

image
SHUTTERSTOCK

Kada je potrebna stručna pomoć?

Redovitom uporabom alkoholnih pića stvara se navika te se javlja potreba za sve većom količinom alkohola kako bi se postigla ona početna ugoda ili otklon od neugode. Povećanjem količine raste i tolerancija. Tada osobe često u društvu dobiju epitet “one/oga koja/i može puno popiti” ili “dobro podnosi alkohol”.

- Osim po količini uporaba vremenom postaje i sve učestalijom, no kada govorimo o problemu prekomjernog pijenja, to ne znači da osoba mora piti svakodnevno. Neki od njih nastavljaju piti epizodično, no te su epizode u pravilu sve češće i intenzivnije. Tu se već može govoriti o fazi psihičke ovisnosti. Nakon dana ili epizode pijenja slijede dani oporavka obilježeni jakim mamurlukom te snažnom tjeskobom ili osjećajem krivnje i srama. Javlja se pojačana žudnja (jaka želja ili potreba za pićem) te se traže prilike u kojima se otvara mogućnost pijenja. Žudnja može biti toliko snažna da sve drugo u životu postaje nevažno. Kako vrijeme prolazi neugodne emocije postaju izraženije, što dodatno utječe na potrebu da se od njih “pobjegne” nazad u pijenje. Sve se više vremena provodi u korištenju, nabavci ili promišljanju o alkoholu. Pritom se postupno zanemaruju druge aktivnosti, hobiji i interesi te odnosi s ljudima koji “nisu dio ekipe koja zna što je dobra zabava”.

Usprkos želji ili odluci da se prestane piti, uspostava kontrole postaje sve manje izvjesnom. Sve to dovodi do još snažnijih osjećaja krivnje, srama i neuspjeha. Ti osjećaji ne moraju biti vidljivi, odnosno mogu biti skriveni pod maskom frustracije ili ljutnje. Ljutnja može biti usmjerena i na okolinu. Postepeno se javljaju negativne posljedice na zdravstvenom i socijalnom planu. Alkohol doslovce djeluje na svaki organski sustav: ima za posljedicu oštećenja mozga i krvožilnog sustava, a uzrokuje i ozbiljne bolesti jetre. Bližnji su sve zabrinutiji i sve češće upozoravaju na već očigledan problem. Kako vrijeme prolazi, čovjek gubi kontrolu. Razdoblja nepijenja bivaju sve kraćima. U kasnijem stadiju bolesti ovisnosti, čovjek mora svakodnevno piti da ne razvije vrlo neugodnu apstinencijsku krizu. To je faza fizičke (tjelesne) ovisnosti. Što ovisnost o alkoholu dulje traje, sve je teže prestati s pijenjem, čak i unatoč vidljivim negativnim posljedicama. Pravovremenim se djelovanjem ovisnost može spriječiti, a ako se razvije, kao i druge bolesti, može se liječiti. U tom procesu vrlo je važna potpora bliskih osoba i dostupnost tretmana ovisnosti - zaključuje psihijatrica Hübler.


HUP Koordinacija proizvođača, trgovaca i distributera jakih alkoholnih pića pokrenula je edukativnu mrežnu stranicu www.konzumirajodgovorno.hr na kojoj se mogu naći korisne informacije o umjerenoj konzumaciji alkohola. Na stranici se može pročitati više o utjecaju alkohola na organizam i zdravlje, upozorenja o skupinama za koje konzumacija alkohola nije preporučljiva, s posebnim naglaskom negativnog utjecaja alkohola na maloljetnike. Stranica sadržava korisne savjete i educira roditelje kako pristupiti i razgovarati s djecom i mladima kada je riječ o alkoholu. Navedenom inicijativom Hrvatska se priključila ostalim europskim državama koje promiču odgovorno konzumiranje alkohola.

HUP Koordinacija proizvođača, trgovaca i distributera jakih alkoholnih pića osnovana je 2019. godine, a osnovale su je Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o., Badel 1862 d.d., Diageo Hrvatska d.o.o., Pernod Ricard Croatia d.o.o., PPD Hrvatska d.o.o., G3 Spirits d.o.o. i Stock d.o.o.

Linker
23. svibanj 2024 01:21