U svijetu onkologije neprestano se traže načini kako povećati učinkovitost liječenja, a istovremeno smanjiti nuspojave i očuvati kvalitetu života pacijenata. Jedan od novijih i najperspektivnijih pristupa u tom smjeru je radioligandna terapija (RLT) - oblik ciljanog liječenja koji koristi radioaktivne molekule kako bi se precizno usmjerio udarac na tumorske stanice, a zaobišlo zdravo tkivo.
Iako ovaj pojam još nije široko poznat u Hrvatskoj, broj pacijenata koji primaju ovu terapiju stalno raste, a njezini rezultati ulijevaju nadu u liječenje i onih oblika raka koji su dosad bili izrazito otporni na standardne metode.
Što je radioligandna terapija?
Radioligandna terapija (engl. Radioligand Therapy) predstavlja spoj nuklearne medicine i molekularne onkologije. Temelji se na ideji da se radioaktivni spoj - izotop (npr. lutecij-177 ili aktinij-225) veže na tzv. ligand - malu molekulu koja ima sposobnost da prepozna i veže se za specifična vezna mjesta - receptore na površini tumorskih stanica.
Nakon što se takav kompleks (radioaktivni ligand) intravenski unese u tijelo, on ciljano putuje do mjesta gdje se nalaze tumorske stanice i tamo ispušta lokalizirano zračenje, čime razara maligno tkivo.
Za razliku od klasične kemoterapije, koja djeluje sustavno i često izaziva ozbiljne nuspojave, RLT djeluje precizno, lokalizirano i selektivno, čime se značajno smanjuju oštećenja zdravih stanica.
Kako točno djeluje?
Da bi RLT bila moguća, tumor mora izražavati određeni receptor koji se može "prepoznati". Najpoznatiji primjeri su:
- Somatostatinski receptori - izraženi kod neuroendokrinih tumora (NET)
- PSMA (prostate-specific membrane antigen) - kod raka prostate
Ligand (najčešće peptid ili antitijelo) je molekula koja se specifično veže za taj receptor. Kad se ligand označi radioaktivnim izotopom, dobiva se lijek – radiofarmak, koji se putem krvotoka prenosi do tumora. Ondje se veže za receptor, a zračenje (najčešće beta ili alfa čestice) oštećuje DNA tumorske stanice i dovodi do njezine smrti.
U kojim slučajevima se koristi?
Trenutačno su najčešće u primjeni:
1. Neuroendokrini tumori (NET)
- Terapija: Lutecij-177 DOTATATE (komercijalno poznat kao Lutathera®)
- Indikacija: metastatski NET s izraženim somatostatinskim receptorima
- Odobrena od strane EMA i FDA
- Studija NETTER-1 pokazala je značajno povećanje vremena do progresije u odnosu na standardnu terapiju (medijan 28,4 vs 8,5 mjeseci)
2. Karcinom prostate
- Terapija: Lutecij-177 PSMA-617 (komercijalno: Pluvicto®)
- Indikacija: metastatski, kasni stadij bolesti, refrakteran na hormonsku terapiju
- Odobren u EU 2022.
- Ključna studija VISION pokazala je značajno produljenje preživljenja: ukupno preživljenje je bilo 15,3 vs 11,3 mjeseci u korist RLT
Kako izgleda terapija u praksi?
Radioligandna terapija se provodi u specijaliziranim centrima nuklearne medicine, najčešće u bolničkim uvjetima. Pacijent prima lijek putem infuzije, nakon čega ostaje nekoliko sati (ili do idućeg dana) u izolaciji zbog niske razine radioaktivnosti.
Terapija se obično provodi u višekratnim ciklusima - najčešće tri do šest, u razmaku od nekoliko tjedana.
Nakon svakog ciklusa prati se odgovor bolesti putem laboratorijskih nalaza i slikovnih metoda (npr. PET/CT).
Jesu li nuspojave blage?
U usporedbi s klasičnom kemoterapijom, radioligandna terapija ima manje izražene nuspojave. Najčešće su to:
- Umor
- Blage mučnine
- Privremeni pad krvnih stanica (leukocita, trombocita)
- Suhoća usta (osobito kod PSMA terapije, jer žlijezde slinovnice izražavaju PSMA)
Ozbiljnije nuspojave su rijetke, ali se pažljivo prati funkcija bubrega i koštane srži tijekom liječenja.
Iskustva pacijenata
- Nakon tri ciklusa Lutecija, tumorske vrijednosti su mi pale više nego ikad dosad. Osjećam se bolje, energičnije i nisam imao jačih nuspojava. Već sam bio izgubio nadu, a sad opet planiram ljetovanje - podijelio je svoje iskustvo gospodin Marc (64), koji je obolio od metastatskog raka prostate.
Slična iskustva bilježe i pacijenti s neuroendokrinim tumorima, koji često ističu poboljšanje apetita, energije i smanjenje boli već nakon prvih ciklusa terapije.
Važno je napomenuti da pacijent mora imati pozitivan PET nalaz (DOTATATE ili PSMA) i ispunjavati određene kriterije. Liječnici specijalisti odlučuju o prikladnosti terapije u sklopu multidisciplinarnog onkološkog tima.
Što donosi budućnost?
Radioligandna terapija je tek na početku svoga razvoja. Istražuju se novi ciljevi (receptori) i novi radionuklidi, uključujući aktinij-225, koji emitira alfa čestice s još snažnijim lokalnim učinkom. U tijeku su ispitivanja za:
- Rak dojke (HER2 pozitivni)
- Glioblastom
- Karcinom mokraćnog mjehura
- Limfom
Također se istražuje kombinacija RLT-a s imunoterapijom, čime bi se dodatno pojačala učinkovitost.
Radioligandna terapija predstavlja novo poglavlje u liječenju onkoloških bolesti. Spojila je molekularnu preciznost s terapijskom snagom radioaktivnog zračenja - ciljano, učinkovito i s minimalnim nuspojavama. Za dio pacijenata kojima su druge opcije iscrpljene, RLT donosi novu nadu i stvarnu kliničku korist. U nekim slučajevima, upravo ona može biti ključna promjena na putu liječenja.
Dr. sc. Davor Kust, dr.med., specijalist onkologije i radioterapije, voditelj onkološke mreže onkologija.net
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....