Akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu.

 FOTOGRAFIJE: DARKO TOMAS/CROPIX CROPIX
Ugrožene skupine

Normalne vrijednosti kolesterola u krvi - jesu li jednake za sve?

Ako je netko u višem ili visokom riziku za srčano-žilne bolesti, ciljna vrijednost kolesterola je mnogo niža i nije ju moguće postići samo uz promjenu prehrane te se uvode lijekove koji snižavaju razinu kolesterola, ističe akademik Željko Reiner

Normalna vrijednost kolesterola za zdravog pojedinca je manje od 5 mmol/L (ukupni), LDL kolesterol manji od 3 mmol/L, a HDL veći od 1-1,5 mmol/l. Svaka vrijednost iznad toga i kod zdravog pojedinca potiče nakupljanje kolesterola u stijenci krvne žile. Međutim, bolesnici s hipertenzijom ili šećernom bolesti imaju oštećene krvne žile zbog visokog tlaka i povišenih vrijednosti glukoze te za njih ciljne vrijednosti kolesterola trebaju biti niže jer je puno veća vjerojatnost nakupljanja kolesterola u žilama. Bolesnici s porodičnom hiperkolesterolemijom liječenjem bi morali postići LDL kolesterol manji od 1,8 mmol/l.

Porodična hiperkolesterolemija

Međutim, ističe akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, potrebno je naglasiti da se ta ciljna vrijednost LDL kolesterola odnosi samo na one bolesnike s porodičnom hiperkolesterolemijom koji nemaju ni jedan drugi čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti niti imaju dokazane aterosklerotske promjene bilo kojih arterija. Ako bolesnik s porodičnom hiperkolesterolemijom ima dokazane aterosklerotske promjene bilo kojih arterija ili je preživio infarkt miokarda ili moždani udar, dobio je stent, ima anginu pektoris i sl. ili pak ima još neki čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti (šećernu bolest, povišeni krvni tlak, puši ili ima zatajenje bubrega), mora liječenjem postići koncentraciju LDL kolesterola manju od 1,4 mmol/l.

Promjena prehramenih navika

Ako je osoba zdrava i ima mali rizik za kardiovaskularne bolesti, nešto viša razina kolesterola u krvi može se pokušati korigirati promjenom prehrambenih navika - smanjenje crvenog mesa, pržene hrane, smanjenje unosa hrane s visokim sadržajem kolesterola (žumanjak, iznutrice, svinjetina i prerađevine, govedina), smanjenje zasićenih masti iz mlijeka i mliječnih prerađevina, izbjegavati maslac, vrhnje, punomasne sireve... Međutim, ako je netko u višem ili visokom riziku za srčano-žilne bolesti, ciljna vrijednost kolesterola je mnogo niža i nije ju moguće postići samo uz promjenu prehrane te se uvode lijekove koji snižavaju razinu kolesterola.

Crvena riža

Nekima će pomoći i dodatak crvene riže u prehranu. Naime, crvena riža bogata je monakolinom-K, spojem koji ima efekt kao i lijekovi statini koji se koriste u snižavanju kolesterola. No, važno je naglasiti da se ne smiju istovremeno uzimati i crvena riža i statini.

Sve o kolesterolu čitajte u novom Doktoru u kući, na kioscima je od četvrtka, 2. lipnja.

image
:

Linker
06. kolovoz 2024 15:24