Ne radite ove česte greške: kardiolog Šesto savjetuje kako prepoznati i pravilno liječiti povišeni tlak

Hipertenzija ili povišeni arterijski tlak je tiha, podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, ali oštećuje vitalne organe i glavni je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg, s godinama postaje nešto viša, no ne prelazi 140/90 mmHg, što se smatra gornjom vrijednosti normalnog krvnog tlaka. Igor Šesto, dr. med., specijalist kardiolog i voditelj Odjela I Zavoda za kardiologiju Klinike Magdalena, upozorio je na koje simptome treba obratiti pozornost, kako pravilno mjeriti tlak i kako ga učinkovito liječiti.

- Arterijska hipertenzija u ranim fazama najčešće ne daje nikakve simptome, zbog čega je često nazivaju "tihim ubojicom". Kada krvni tlak postane izrazito visok ili ostane povišen dulje vrijeme, mogu se javiti različiti znakovi nelagode: najčešće se javlja glavobolja, posebno ujutro, i to u potiljku, zatim vrtoglavica ili osjećaj kao da ćemo se srušiti u nesvijest. Moguća su i zamagljenja vida ili drugi problemi s vidom, pritisak ili bol u prsima te ubrzano lupanje srca (palpitacije). Osjećaj umora i slabosti, kratak dah pri naporu, zujanje u ušima, pa čak i krvarenje iz nosa, iako rjeđe, također mogu ukazivati na izrazito visok krvni tlak - kaže doktor Šesto.

Ako osjećate više ovih simptoma, osobito ako se ponavljaju, upućuje kardiolog, najbolje je odmah izmjeriti tlak te se savjetovati s liječnikom.

- Redovito samostalno praćenje vrijednosti kod kuće ili u ljekarni pomaže na vrijeme uočiti padove ili nagle poraste tlaka i spriječiti moguće komplikacije - pojašnjava kardiolog. Objasnio je i zašto je opasan visoki krvni tlak te koje razorne učinke može imati na naš organizam.

Opterećenje srca

Visoki tlak tjera srce da jače pumpa krv što može dovesti do zadebljanja srčanog mišića (posebno lijeve klijetke) i zatajenja srca (srce više ne može učinkovito pumpati krv)

Oštećenje krvnih žila

Stalni pritisak oštećuje unutarnji sloj arterija što može uzrokovati aterosklerozu (nakupljanje masnih naslaga) i povećan rizik od srčanog udara

Moždani udar

Povišeni tlak može uzrokovati pucanje krvne žile u mozgu (hemoragijski moždani udar) ili potaknuti stvaranje ugrušaka koji začepe krvnu žilu (ishemijski moždani udar).

Oštećenje bubrega

Bubrezi imaju fine kapilare koje se lako oštete što vodi do smanjene funkcije bubrega i u težim slučajevima do potrebe za dijalizom.

Problemi s vidom

Hipertenzija može uzrokovati oštećenje mrežnice oka (hipertenzivna retinopatija), čak i sljepoću u teškim slučajevima.

Mnogi pacijenti preskaču doze ili potpuno prekidaju uzimanje lijekova čim se osjećaju dobro ili tlak dođe na normalne vrijednosti.

SHUTTERSTOCK

Najčešće greške

Liječnik će propisati terapiju, a uz određene promjene životnih navika tlak se može držati pod kontrolom i smanjiti rizik od moždanog i srčanog udara. Važno je pri tome izbjeći najčešće greške u liječenju visokog tlaka.

- Jedna od najčešćih pogrešaka je nepridržavanje propisane terapije. Mnogi pacijenti preskaču doze ili potpuno prekidaju uzimanje lijekova čim se osjećaju dobro ili tlak dođe na normalne vrijednosti, a ponekad i samoinicijativno mijenjaju doze bez konzultacije s liječnikom. Često se događa i da se tlak mjeri premalo ili u neodgovarajućem trenutku - samo jednom mjesečno, odmah nakon kave ili fizičkog napora, bez mirovanja prije mjerenja, a uz to se koriste nekalibrirani ili neispravni tlakomjeri koji mogu dati netočne rezultate. Druga velika pogreška je nesklonost promjenama životnog stila. I dalje prevladava prekomjeran unos soli, osobito u prerađenoj hrani i sirevima, sjedilački način života i zanemarivanje tjelesne aktivnosti te neodgovarajuća kontrola težine. Konzumacija alkohola i pušenje dodatno pogoršavaju situaciju. Loša suradnja s liječnikom također je čest problem: pacijenti često ne iznose sve simptome ili nuspojave koje osjećaju, rjeđe dolaze na kontrolne preglede i zanemaruju preporučene pretrage poput laboratorijskih analiza, pregleda bubrega ili EKG-a, pa nemaju jasnu sliku o tome jesu li njihove ciljane vrijednosti tlaka doista optimalne - upozorava doktor Šesto.

Ističe i da poneki pacijenti pribjegavaju alternativnim terapijama - dodacima prehrani, biljnim pripravcima ili "čajevima za tlak" - bez konzultacije s liječnikom, što može ometati djelovanje propisanih lijekova ili izazvati neželjene nuspojave.

- Osim toga, zanemarivanje komorbiditeta poput dijabetesa, kronične bubrežne insuficijencije ili srčanih bolesti često rezultira neprilagođenom terapijom i pogoršanjem općeg stanja - kaže kardiolog.

Komunikacija s liječnikom

- Kako bismo izbjegli ove pogreške, korisno je voditi pismeni plan terapije u koji bilježimo svaki uzeti lijek i svako mjerenje tlaka te ga redovito donositi na preglede. Kontrole kod liječnika trebale bi se dogovarati svakih tri do šest mjeseci ili prema njegovim uputama. Prije svakog mjerenja tlaka valja mirno sjediti najmanje pet minuta, koristiti pouzdan uređaj i uvijek mjeriti u isto doba dana. Promjene navika trebale bi uključiti smanjenje unosa soli na manje od pet grama dnevno, svakodnevnu šetnja ili druge umjerene tjelesne aktivnosti u trajanju od najmanje trideset minuta, ograničavanje alkohola i prestanak pušenja. Takve navike značajno pridonose održavanju ciljanih vrijednosti tlaka. Uz to, važno je otvoreno komunicirati s liječnikom i odmah prijaviti svaki novi simptom ili promjenu u zdravstvenom stanju kako bi se terapija na vrijeme prilagodila - upućuje doktor Šesto.

Doživotna terapija

U većini slučajeva lijekove za hipertenziju potrebno je uzimati doživotno jer, kako kaže kardiolog, arterijska hipertenzija je kronično stanje koje se ne može izliječiti jednokratnom intervencijom, već se jedino može dugoročno držati pod kontrolom.

- Kod nekih pacijenata se uz strogo pridržavanje preporuka o prehrani, redovitoj tjelesnoj aktivnosti, smanjenju tjelesne težine i prestanku pušenja može postići toliko dobra kontrola krvnog tlaka da će liječnik razmotriti postupno smanjenje doze ili čak privremeni prekid terapije, ali takve odluke donose se isključivo na temelju dugoročnih mjerenja i pretraga. Prekid ili samostalno mijenjanje terapije bez liječničkog nadzora može dovesti do naglog porasta tlaka, povećanog rizika od moždanog i srčanog udara te drugih ozbiljnih komplikacija. Stoga je ključno redovito uzimati terapiju, pratiti vrijednosti tlaka i na kontrolnim pregledima s liječnikom raspravljati o mogućnostima prilagodbe ili smanjenja lijekova - pojašnjava doktor.

U tjednu nastojte imati barem 150 minuta umjerene aerobne vježbe (brza šetnja, vožnja bicikla, plivanje) ili 75 minuta pojačanog intenziteta (trčanje, aerobik).

SHUTTERSTOCK

Promjene koje pomažu

Mogu se poduzeti i brojne aktivnosti i uvesti navike koje će značajno pomoći u snižavanju i održavanju optimalnih vrijednosti krvnog tlaka, a evo što savjetuje kardiolog Šesto.

* Prehrana ima ključnu ulogu. Preporučuje se dijeta s povećanim unosom svježeg povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki i nemasnih mliječnih proizvoda, uz ograničenje zasićenih masti i prerađene hrane. Posebno je važno smanjiti unos soli na manje od pet grama dnevno (otprilike čajna žličica), što znači izbjegavati jako slanu hranu, instant juhe, konzervirane namirnice i previše sireva.

* Redovita tjelesna aktivnost također značajno utječe na tlak. Ciljajte na barem 150 minuta umjerene aerobne vježbe tjedno (brza šetnja, vožnja bicikla, plivanje) ili 75 minuta pojačanog intenziteta (trčanje, aerobik), raspoređenih u nekoliko dana. Svako dodatno kretanje poput korištenja stepenica umjesto dizala ili kratkih šetnji tijekom radnog dana također pomaže.

* Održavanje zdrave tjelesne težine direktno smanjuje opterećenje srca i krvnih žila. Čak i smanjenje od pet do deset posto početne tjelesne mase može donijeti vidljivo poboljšanje tlaka. Ograničite unos alkohola na maksimalno jednu čašu dnevno za žene i dvije za muškarce, a odvikavanje od pušenja poboljšava funkciju krvnih žila gotovo odmah.

* Upravljanje stresom redovitim tehnikama opuštanja, primjerice vođenom meditacijom, dubokim disanjem, jogom ili jednostavnim pauzama za šetnju, pomaže spriječiti nagle skokove tlaka.

* Nemojte zaboraviti na kvalitetan san. Većini ljudi potrebno je sedam do osam sati neprekinutog odmora svake noći, stoga pokušajte uspostaviti redovitu higijenu spavanja (fiksno vrijeme odlaska u krevet i buđenja, isključivanje ekrana prije spavanja).

- Uvođenjem ovih promjena uz redovito praćenje vrijednosti i suradnju s liječnikom možete znatno smanjiti potrebu za višim dozama lijekova i u nekim slučajevima čak olakšati njihovo postupno smanjenje pod stručnim nadzorom - zaključuje doktor Šesto.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Klinikom Magdalena.