Ablacija
Postupak koji može ispraviti probleme srčanog ritma (aritmija). Obično se koriste kateteri, duge fleksibilne cijevi umetnute kroz venu na preponi. Ablacija uništava tkiva koja blokiraju električni signal koji putuje kroz srce kako bi moglo kucati. Kad se uništi to tkivo, srce može opet normalno kucati.
Angina pektoris
Nelagoda koju osjećaju pacijenti kada se srčani mišić ne opskrbljuje s dovoljnom količinom krvi naziva se angina pektoris. U nekim slučajevima to je osjećaj težine, stiskanja ili probadanja u prsima, u drugim osjećaj peckanja ili nelagode u lijevoj ruci, a u nekim slučajevima javlja se bol u lijevoj strani čeljusti. Angina pektoris glavni je simptom koronarne bolesti srca.
Aortni zalistak
Izlazni zalistak lijeve klijetke koji se otvara kada se klijetka stegne i istisne krv u aortu (sistola) te se nakon toga zatvori i sprečava povrat krvi u klijetku (dijastola).
Aritmija
Poremećaji srčanog ritma ili aritmije nastaju kada električni impulsi koji su odgovorni za rad srčanog mišića nastaju presporo, prebrzo ili nepravilno
Atrijska fibrilacija
Fibrilacija (nekoordinirano grčenje mišića, lepršanje, treperenje) atrija je kada se pretklijetka (lat. atrij) ne steže u jednolikom i koordiniranom ritmu, već se stišće nepravilno, odnosno pretklijetka ne istiskuje krv u klijetku na normalan način, a ritam srca može se znatno ubrzati.
Ejekcijska frakcija
Naziva se i istisna frakcija, a to je podatak koji opisuje funkciju srca kao pumpe, odnosno koliki postotak krvi uđe u lijevu klijetku te je istisnut iz nje. Normalne vrijednosti su između 55 i 70 posto, a ispod 50 posto je oslabljena funkcija srca kao pumpe. Ovaj podatak je sastavni dio ultrazvuka srca.
Elektrokardiografija
Neizbježna i najčešća metoda ispitivanja rada srca. Preciznim smještanjem elektroda na tijelu otkriva se detaljna slika o električnom signalu koji nastaje u srcu. Standardni elektrokardiograf (uređaj kojim se koristimo tijekom metode EKG) koristi 3, 5 ili 12 poveznica (engl. leads).
Elektrokardiogram
Rezultat mjerenja metodom elektrokardiografije nazivamo elektrokardiogram. On se sastoji od pet važnih točaka, a to su: Pval, QRS kompleks i T-val. P-val predstavlja depolarizaciju pretklijetki, QRS kompleks depolarizaciju klijetki, a T-val repolarizaciju klijetki. Repolarizacija pretklijetki prekrivena je depolarizacijom klijetki (QRS kompleksom). U mjerenju ispravnosti rada srca važni su intervali između ovih pet točaka.
Elektrokardioverzija
Često se naziva i kardioverzija, a to je procedura kojom se tretira abnormalan i brz srčani ritam, najčešće atrijska fibrilacija, undulacija atrija te ventrikulska tahikardija. Tijekom elektrokardioverzije u kontroliranim uvjetima se isporučuje električni šok preko prsnog koša kako bi se vratio normalan srčani ritam.
Infarkt miokarda
Kad srce ne dobiva dovoljno krvi, dio srčanog mišića umire. To stanje naziva se infarkt miokarda ili srčani udar.
Ishemija srca
Stanje nedovoljne opskrbe srca krvlju.
Kardiomiopatije
Velika grupa bolesti srčanog mišića, najčešće povećano srce ili slabija funkcija srca kao pumpe. Kardiomiopatije mogu biti posljedica poznatog uzroka, npr. prekomjernog uzimanja alkohola, ili genetskih (nasljednih) bolesti, ali često nije moguće naći uzrok.
Kateter
Uska cijev koja se može uvesti kroz krvne žile do srca radi dijagnostičkih i terapijskih zahvata.
Kateterizacija srca
Invazivna pretraga kojom se kateter provlači kroz arterije ili vene u preponi ili ruci prema srcu. Zahvat izvodi intervencijski kardiolog. Kateterizacijom je moguće direktno mjerenje tlakova u srčanim šupljinama ili prikazivanje šupljina srca i koronarnih arterija kontrastnom bojom vidljivom na rendgenskoj snimci.
Koronarna bolest srca
Koronarna ili ishemijska bolest srca bolest je koju karakteriziraju aterosklerotska suženja ili stenoze koronarnih arterija. Posljedica bolesti je ishemija srčanog mišića.
Koronarne arterije
Krvne žile na površini srca koje opskrbljuju srčani mišić krvlju bogatom kisikom i tako omogućuju mišićnoj pumpi srca da radi neprekidno 24 sata na dan cijeli život. Na srcu su tri velike koronarne arterije.
Koronarografija
Invazivna pretraga pri kojoj se instrumentima ulazi u šupljinu arterije te se dolazi do ušća koronarnih arterija na početku aorte - najveće arterije u organizmu.
Lijevi ventrikul
Centralni dio srca, zapravo lijeva klijetka, koja je glavni dio srčane pumpe. Srce ima četiri šupljine - lijevu i desnu pretklijetku te lijevu i desnu klijetku. Većina bolesti koje zahvaćaju srce odnosi se na lijevu klijetku (infarkt, kardiomiopatije, posljedice bolesti zalistaka).
STEMI/NSTEMI
Kratice koje opisuju dvije osnovne vrste infarkta koje se utvrđuju EKG-om. STEMI znači da je potpuno zatvorena koronarna arterija, koju što prije treba otvoriti lijekom ili stentom. NSTEMI znači visoki stupanj suženja koronarne arterije s prijetećim zatvaranjem i prelaskom u STEMI
Stenoza
Suženje zaliska ili arterije naziva se stenoza. Stenotičan zalistak ne otvara se potpuno i zbog toga otežava ili blokira normalan protok krvi. Arterija također može postati stenotična, kada postoji prepreka normalnom protoku krvi.
Zatajenje srca
Zatajenje srca je stanje koje se javlja kad srčani mišić oslabi i klijetka ne izbacuje dovoljno krvi u tijelo. To može smanjiti podnošenje napora ili uzrokovati nakupljanje tekućine s oticanjem nogu i osjećajem nedostatka zraka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....