Svi koji pate od migrene slažu se da nema puno gore boli od toga.
 Foto: iStock
Kad zaboli glava

Migrena - najvažnije je otkriti što joj je okidač

U Europi od nje pati oko 65 milijuna ljudi, što uzrokuje milijune izgubljenih radnih dana. Većina ljudi koji boluju od migrene prvi napadaj dožive prije dvadesete godine, a kod žena se javlja dva do tri puta češće nego kod muškaraca.

Migrena je jedna od najčešćih vrsta glavobolje koja se javlja periodično. U Europi od nje pati oko 65 milijuna ljudi, što uzrokuje milijune izgubljenih radnih dana. Prema različitim istraživanjima, migrena muči od osam do 20 posto stanovništva. Učestalost je različita u različitim klimatskim područjima, a ovisi i o dobi, spolu, načinu života.

Žene je češće imaju

Kod žena se javlja dva do tri puta češće nego kod muškaraca, a većina istraživanja povezuje djelovanje hormona i pojave napada migrene. Naime, migrenski se napadaj najčešće javlja povezano s menstruacijom, bilo na početku, u sredini ili na kraju ciklusa.

Smatra se da se migrena javlja češće kod određenog tipa osoba, a to su one koje su posebno inteligentne, ambiciozne, temperamentne, osjetljive, s previše obaveza koje žele što prije završiti, no to nije pravilo.

Za bolesnike kojima migrena upropaštava život nije neka posebna utjeha, no mnogo je slavnih ljudi patilo od migrene - Julije Cezar, Edgar Allan Poe, Tolstoj, Chopin, Čajkovski, Nobel, Nietzsche, Freud...

Pušenje, stres, neispavanost...

Stres je važan faktor u nastajanju migrenskog napada, a često se opisuje i migrena za vrijeme vikenda, kad bi se osoba mogla opustiti, ali neki podsvjesni mehanizmi to ne dopuštaju. Često se spominju i pojedine vrste hrane koje pogoduju nastanku migrene, npr. sirevi, posebno oni zreli, čokolada, kava, alkoholna pića (npr. crno vino), oscilacije šećera u krvi (posebno kod redukcijskih dijeta).

Pušenje također sigurno sudjeluje u nastanku napadaja migrene, zatim nedovoljno odmaranje, neprospavane noći, predugo gledanje TV-a. Navedeni faktori ne moraju uvijek biti okidači za migrenu, kod svake je osobe prisutan drugi faktor ili kombinacije više njih, a nekada se, unatoč detaljnoj analizi, ne može točno ustanoviti što je uzrokovalo napadaj.

Osobama s migrenom preporučuje se da se klone onog što im šteti i da pokušaju voditi zdrav život. Migrena nije simptom nekog ozbiljnijeg stanja i bolesnik nema nikakvih simptoma između napadaja. Prije se smatralo da migrena počinje u pubertetu i završava u pedesetim godinama života, no sada je stav da može početi već u djetinjstvu i trajati do 70. godine. Većina ljudi koji boluju od migrene prvi napadaj dožive prije dvadesete godine, a jedna osmina njih prije desete godine života.

Foto: iStock
Dokazano je da su se pomaknule granice kada migrena počinje i kada prestaje, a iako od nje češće pate žene, ni muški spol ne zaobilazi.

Vrste glavobolje

Međunarodno društvo za glavobolju (International Haedache Society) uvelo je kriterije za klasifikaciju glavobolja i migrena koji bi se trebali primijenjivati u čitavom svijetu:

  • Migrena bez aure - Karakterizira ju napad glavobolje koji traje (ako se ne liječi) od četiri do 72 sata. Radi se o pulsirajućoj boli koja remeti svakodnevni život, a javlja se na jednoj strani glave. Često počinje ujutro, pojačava se pri fizičkom naporu i kretanju. Obično se uz glavobolju javlja barem jedan od sljedećih simptoma: mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlo i na buku. Napadaji takve glavobolje, iako periodični, nisu redovni, pa je moguće da osoba s ovim tipom glavobolje dulji period bude bez glavobolje.
  • Migrena s aurom - glavobolji prethodi pojava koja se naziva aurom. Može se očitovati kao smetnja vida, mrlja u vidnom polju koja se povećava, zamućen vid ili čak potpuna sljepoća na jednom oku, a mogu se javiti i svjetleće točkice, zvjezdice ili cik-cak crte. Prisutni mogu biti i drugi neurološki simptomi, npr. utrnulost i slabost u ruci i nozi, utrnulost jedne strane lica, smetnje govora, promjene raspoloženja, vrtoglavica, nelagoda u prsima. Aura obično traje oko pola sata, ne više od sat vremena, a nakon nje nastaje glavobolja, mučnina i osjetljivost na svjetlo i/ili zvuk. Katkad se glavobolja javi tek nakon nekog vremena, a nekad se uopće ne javi, nego napad završi aurom. Glavobolja nakon aure, ako se javi, traje obično od osam do 24 sata, najčešće je jednostrana, ali može biti i obostrana, s time da je jača na onoj strani na kojoj je počela. Bolesnici osjećaju opću slabost, blijedi su, razdražljivi, najčešće s izraženim podočnjacima i podbuhla lica.
  • Migrena s tzv. produženom aurom - migrena s komplikacijama, u auri mogu biti izraženi i mnogo veći i dramatičniji neurološki ispadi; oduzetosti različitog stupnja jedne strane tijela, vrtoglavica, smetnje ravnoteže, šumovi u ušima, poremećaji svijesti, ispadi pojedinih moždanih živaca.
  • Migrenozni status - kada napadaj migrenozne glavobolje traje dulje od 72 sata, bez obzira na liječenje. Glavobolja je kontinuirana ili s prekidima manjim od četiri sata. U tijeku migrenskog napada tog tipa može, doduše rijetko, nastati moždani udar. Neurološki ispad nakon takvog napada ponekad ne nestaje danima, čak do sedam dana.
  • Glavobolja tenzijskog tipa - nastaje zbog kontrakcije mišića. Naziva se još i psihomiogena, neurotična ili stresna glavobolja, može trajati od pola sata do tjedan dana. Osjeća se bol poput pritiska i stezanje kao obručem, obično u predjelu čela, ali i u potiljku. Bol može biti blaga, ne više od obične nelagode, no i vrlo neugodna. Može biti prisutna blaga mučnina, no nema povraćanja niti osjetljivosti na svjetlo ili zvuk. Osim na bol u glavi, bolesnici se žale i na druge tegobe; punoću u abdomenu, stezanje u grlu, lupanje srca, razdražljivost, teškoće koncentracije i pamćenja. Radi se zapravo o dugotrajnoj napetosti mišića glave i vrata, kao tjelesnom izrazu psihičke napetosti. Razlikuju se epizodična i kronična tenzijska glavobolja. Epizodična traje od pola sata do sedam dana, a godišnje se oko 180 dana ima glavobolju, prosječno 15 dana mjesečno. Kronični oblik je češći. Karakteristike boli su jednake, ali je intenzitet slabiji. Važna je karakteristika da osjećaj boli nikada ne prestaje, iako varira u intenzitetu od jake do gotovo nezamjetne glavobolje.

Brzi test za migrenu

Budući da se migrena može zamijeniti s drugim oblicima glavobolje, ali i s upalom sinusa, dobro je brzim testom ustanoviti je li ono što vas muči zaista migrena.

  1. Katkad "znate" da glavobolja dolazi i prije nego što vas zaista zaboli?
  2. Osjećate li bubnjanje, duboko u glavi?
  3. Osjećate li bol na jednoj strani glave?
  4. Osjećate li mučninu ili povraćate kad vas boli glava?
  5. Plačete li ili mislite da ćete poludjeti od bola?
  6. Imate li problema s očima - vidite li svjetalca, zvjezdice, isprekidane crte? Ili predmeti izgledaju tamni, ne vidite ih cijele ili su čudni?
  7. Blijedi ste i iscrpljeni pa vaša okolina primjećuju da ste bolesni?
  8. Smetaju li vam buka ili svjetlo?
  9. Smeta li vam dodir drugih osoba?
  10. Rado biste bili sami, iako kad vam nije dobro obično volite da vas se tješi?
  11. Je li vam se promijenio osjet mirisa?
  12. Pogoršava li se bol kad se krećete?
  13. Osjećate li trnce u rukama i nogama?
  14. Traje li glavobolja obično između četiri i 72 sata?

Ako ste na nekoliko ovih pitanja odgovorili potvrdno, patite od migrene i najvažnije je doznati kako spriječiti napadaj migrene, odnosno kako ga izliječiti.

Treba probati sve što može pomoći

Prije svega, važno je voditi zdrav život, a ako su usprkos tome migrene i dalje prisutne, treba pokušati neku od metoda opuštanja; autogeni trening, jogu, transcedentalnu meditaciju. Svatko će, prema svojim sklonostima, izabrati najprikladniji način. Osim tih općih mjera važno je i medikamentozno liječenje. Neki su bolesnici vrlo dobri kandidati za liječenje akupunkturom, što svakako treba pokušati, a i fizikalna terapija, posebno kod tenzijskih glavobolja u kombinaciji s degenerativnim promjenama na vratnoj kralježnici, može biti od koristi.

Linker
24. studeni 2024 17:30