
Dolaskom toplijeg vremena povećavaju se šanse za ujed krpelja, a ako je krpelj zaražen može nam prenijeti razne bolesti. Doktorica Maja Sabolić, dr. med., specijalistica pedijatrijske infektologije u Poliklinici Sabol objasnila je sve što trebamo znati o krpeljima i zaštiti djece.
- Dijete je zarazi najizloženije na mjestima gdje krpelji prirodno žive, a to su vlažna, sjenovita i obrasla područja. To su uglavnom šume, livade, izletišta, parkovi, područja gdje žive domaće životinje - kaže doktorica Sabolić. No ne treba paničariti ako smo na djetetu ili sebi pronašli krpelja jer nisu svi zaraženi i ne prenose svi bolesti.
Što prije izvaditi krpelja
- Kada na koži primijetite krpelja treba ga što prije odstraniti. Krpelj se vadi polako, pažljivo i po mogućnosti u cijelosti. Potrebno je pincetom uhvatiti krpelja što bliže koži, odnosno tik uz kožu, nikako za tijelo. Zatim se povlači polako i ravnomjerno prema gore, bez uvrtanja. Nije potrebno posjetiti liječnika, krpelj se može odstraniti kod kuće - pojašnjava doktorica Sabolić. Dodaje i da odete liječniku ako se bojite sami odstraniti krpelja ili se na mjestu ujeda javilo crvenilo ili bol, te ako se područje inficiralo.
Pratite mjesto uboda
Idućih mjesec dana nakon ugriza, savjetuje liječnica, treba obratiti pažnju na crvenilo na mjestu ugriza te bilo kakve kožne promjene u smislu osipa bilo gdje na koži.
- Liječniku se treba javiti u slučaju pareze ličnog živca, umor, povišenu temperaturu, glavobolju s ili bez povraćanja i povećane limfne čvorove obično blizu mjesta ujeda. Sve navedeno može biti simptom najčešćih bolesti koje u Hrvatskoj prenose krpelji, a to su Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis - kaže pedijatrica.
Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME) dvije su najzastupljenije bolesti koje prenose zaraženi krpelji u Hrvatskoj. Bolesti koje su puno rjeđe, ali u Hrvatskoj potencijalno moguće su još erlihioza/anaplazmoza, tularemija i mediteranska pjegava groznica.
- Što se dvije najčešće bolesti tiče, simptomi Lyme borelioze se javljaju unutar mjesec dana od ujeda, najčešće nakon 7 -14 dana, tipičnom prstenastom kožnom promjenom. Tada govorimo o ranoj fazi bolesti. Postoje još i rana diseminirana te kasna faza bolesti koje se u slučaju neprepoznavanja ili neadekvatnog liječenja rane faze javljaju tjednima ili mjesecima nakon ujeda. Krpeljni meningoencefalitis (KME) se javlja obično u dvije faze. Prva faza se javlja 7–14 dana nakon ujeda i ima simptome slične gripi, a druga faza 2-10 dana nakon prve faze, obično s periodom bez simptoma i ima simptome zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava - pojasnila je dr. Sabolić.
Pridržavajte se mjera zaštite
U mjere zaštite koje svaki roditelj može poduzeti za djecu i za sebe spadaju odabir adekvatne odjeće i obuće koja pokriva tijelo, korištenje repelenata i boravak u prirodi na označenim stazama i pokošenoj travi.
- Dostupno je cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa (KME). To je ozbiljna virusna bolest koja zahvaća mozak i moždane ovojnice. Cijepljenje djece protiv krpeljnog meningoencefalitisa (KME) nije obvezno, ali je preporučljivo ako dijete boravi u rizičnim područjima ili često provodi vrijeme u prirodi (planinarenje, kampiranje, izleti, boravak u šumi, dvorištu sa životinjama itd.) - kaže doktorica Sabolić.
Sponzorirani tekst nastao u suradnji s Poliklinikom Sabol.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....