Klasična ili filter kava? Mogli biste se iznenaditi koja je bolja za vaše zdravlje

Bilo da je to prva stvar za kojom posegnete ujutro ili je pijete tek poslije ručka, šalica kave najdraži je stimulans zapadnog svijeta koji nas razbuđuje i daje nalet energije. U Hrvatskoj se godišnje konzumira pet kilograma kave po osobi te samo među najvećim ljubiteljima kave u Europi. Prosječno popijemo dvije šalice na dan. Istraživanja o utjecaju kave na zdravlje proturječna su, ali uglavnom se svode na preporuke o umjerenoj konzumaciji jer, osim ugode, može utjecati i na zdravlje srca.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nutrition, Metabolism & Cardiovascular Diseases kaže da, ovisno o tome kako se kuha i filtrira, kava može pridonijeti višim razinama kolesterola. I ranija istraživanja pokazivala su vezu između konzumacije kave i razine kolesterola, a tu vezu pokreću spojevi diterpeni koji se prirodno nalaze u zrnima kave. Čini se da diterpeni podižu razinu ‘lošeg‘ LDL kolesterola i nešto niže razine ‘dobrog‘ HDL kolesterola, prema prethodnim istraživanjima.

Međutim, način na koji se kava kuha i zatim filtrira ima veliki utjecaj na ono što završi u šalici, sugeriraju nova istraživanja. Pokazalo se da papirnati filteri, poput onih koji se koriste u klasičnim aparatima za kavu, uklanjaju većinu diterpena iz gotovog napitka, dok nefiltrirana kava (poput kuhane kave) i espresso obično sadrže veće razine ovih spojeva. Iz tog razloga, primjerice, nordijske preporuke za prehranu, izričito upozoravaju na pijenje puno nefiltrirane kave.

Što istraživanje kaže o uredskoj kavi

Dr. David Iggman, viši autor nove studije i izvanredni profesor kliničke prehrane na Sveučilištu u Uppsali u Švedskoj, želio je vidjeti kakav utjecaj ima kava s aparata kakvi se većinom nalaze u švedskim uredima. Iggman i njegovi kolege analizirali su koncentracije dva diterpena - kafestola i karneola - u kavi koju je pripremilo 14 različitih strojeva na četiri švedska radna mjesta. Većina aparata na radnom mjestu koje su testirali obično kuhaju jednu po jednu šalicu kave, miješaju kavu i vruću vodu te propuštaju gotov napitak kroz metalni filter. Za usporedbu testirali su i razine diterpena u espressu i običnoj kavi napravljenoj različitim metodama kućnog kuhanja uključujući kuhanje, francusko prešanje, perkoliranje i korištenje klasičnog aparata za kavu s papirnatim filtrima.

Otkrili su da kuhana kava sadrži daleko najveće koncentracije diterpena, a slijedi espresso, dok je kava filtrirana papirom imala najniže razine. Kava napravljena u aparatima za kuhanje na radnom mjestu, imala je znatno veće koncentracije diterpena u usporedbi sa svim kućnim metodama kuhanja osim klasičnog kuhanja kave, otkrili su istraživači.

Kako diterpeni utječu na kolesterol

Studija nije testirala kako konzumacija uredske kave bogate diterpenima zapravo utječe na zdravlje zaposlenika, pa je nemoguće izvući čvrste zaključke na tom planu. Istraživanje je imalo i druga ograničenja, uključujući malu veličinu uzorka i ograničeno znanje o tome kako točno različiti aparati pripremaju i filtriraju kavu, piše Health.

Saznajte više

Kava štiti srce, mozak i jetru, ali ako je stalno miješate s ovim sastojkom sve to pada u vodu

Umjesto šećera i zaslađivača u kavu stavite ovaj začin! To što radi našem mozgu je fantastično

No, koristeći rezultate prethodnih istraživanja o diterpenima i kolesterolu kao vodič, Iggmanov tim procijenio je da razlika između ispijanja šalice kave iz aparata za kuhanje i kave s papirnatim filtrom utječe na kolesterol jednako kao i "malo vrhnja u svakoj šalici". Ali kada bi se to zbrojilo tijekom radnog vijeka ili godina pijenja kave moglo bi raditi razliku. Ako bi netko zamijenio tri šalice kave iz aparata za kuhanje istom količinom filtrirane kave svaki radni dan tijekom 40 godina, Iggmanov tim procijenio je da bi potencijalno mogli smanjiti rizik od aterosklerotske kardiovaskularne bolesti do 36 posto. Međutim, to je samo procjena; Iggmanov tim nije pratio stvarne ljude u svojoj studiji.

Dr. JoAnn Manson, voditeljica Odjela za preventivnu medicinu u bolnici Brigham and Women‘s Hospital u Bostonu, koja nije bila uključena u novu studiju, ali je prethodno istraživala učinke kave, kaže da je ova studija dobar podsjetnik kako prerada i kuhanje kave utječe na zdravlje. Općenito, savjetuje dr. Manson, trebalo bi ograničiti konzumaciju nefiltrirane kave ili espressa na jednu šalicu dnevno, posebno oni koji imaju temeljne čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti kao što su povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol, dijabetes, puše, prekomjerno piju alkohol.

- Ljubitelji kofeina koji žele više od jedne šalice dnevno trebali bi razmisliti o prelasku na filtriranu kavu kasnije u danu. Zašto riskirati povećanje LDL kolesterola kada možete piti filtriranu kavu? - kaže dr. Manson.

Je li kava još uvijek zdrava?

Nova studija uklapa se u dugotrajnu raspravu o tome kako kava utječe na naše zdravlje. Starija istraživanja izazvala su zabrinutost zbog zdravstvenih rizika potencijalno povezanih s konzumacijom kave, uključujući bolest koronarnih arterija. Ali u novije vrijeme, kako je znanost napredovala, klatno se zaljuljalo u drugom smjeru. Novije studije povezale su kavu s brojnim zdravstvenim prednostima, od manjeg rizika za dijabetes tipa 2 do duljeg života. Pregledni članak iz 2020. u New England Journal of Medicine zaključio je da je konzumacija 3 do 5 standardnih šalica kave dnevno dosljedno povezana sa smanjenim rizikom od nekoliko kroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti.

- Čini se da je redovita konzumacija kave povezana s boljim kardiometaboličkim zdravljem, unatoč istraživanjima o diterpenima i kolesterolu. Ne bi trebalo odvratiti ljude od ispijanja kave, ali bi češće trebali posegnuti za filtriranom kavom, savjetuje dr. Manson.