Kardiologija je jedno od najbrže rastućih područja moderne medicine, a u fokusu su sve češće poremećaji srčanog ritma koji pogađaju milijune ljudi diljem svijeta. Srčane aritmije, poput fibrilacije atrija, danas su među najčešćim i najopasnijim srčanim poremećajima, no zahvaljujući modernoj tehnologiji i naprednoj medicini njihovo liječenje postaje sve učinkovitije. Doc. dr. sc. Janko SzavitsNossan, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiolog i elektrofiziolog iz Klinike Magdalena, jedan je od domaćih stručnjaka koji svakodnevno pomiču granice liječenja u ovom području. Nakon edukacije iz invazivne kardiologije i elektrofiziologije koju je prošao u Hrvatskoj i vodećim europskim centrima, doc. Szavits-Nossan danas kombinira znanje i iskustvo s naprednim tehnologijama poput 3D modeliranja srca i umjetne inteligencije. U povodu Svjetskog dana srca, koji se obilježio 29. rujna diljem svijeta, razgovarali smo o budućnosti kardiologije, a doc. Szavits-Nossan govori o tome i kako se liječe aritmije, zašto rana dijagnostika može spasiti život, koliko je važna prevencija te kako ostati psihički i fizički stabilan u tako zahtjevnoj struci.
● Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok pobola i smrtnosti u zapadnim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Koliko posla danas imaju kardiolozi i kardijalni kirurzi?
Nažalost, mnogo. Iako se iz godine u godinu povećava broj intervencija, operacija, kao i broj kardiologa i kardijalnih kirurga, obujam posla se ne smanjuje - naprotiv, stalno raste. Zašto je tako? Kardiovaskularne bolesti su kronične bolesti čija se pojavnost povećava sa životnom dobi pa su izraženije u starijoj populaciji. Osim što su genetski uvjetovane, njihovu pojavu potiču i brojni rizični čimbenici - prehrambene navike, pretilost, šećerna bolest, povišen krvni tlak, povišene masnoće, pušenje, fizička neaktivnost... S druge strane, zahvaljujući napretku medicine pacijenti se sve češće i sve ranije upućuju u centre za liječenje kardiovaskularnih bolesti.
● Koliko su česti poremećaji srčanog ritma među kardiovaskularnim bolestima i rizičnim čimbenicima koje ste spomenuli? To je ujedno i vaše glavno područje rada?
Poremećaji srčanog ritma vrlo su česti. Postoji niz različitih oblika - od benignih, koje povremeno osjete i potpuno zdrave osobe (npr. osjećaj preskakanja srca), do kroničnih stanja koja nose ozbiljan zdravstveni rizik, poput fibrilacije atrija, koja je ujedno najčešća aritmija u općoj populaciji. Njezina učestalost također raste s dobi - u sedmom ili osmom desetljeću života više od 10 posto ljudi ima ovu aritmiju.
● Treba li nam nacionalni probir za fibrilaciju atrija?
Apsolutno, ali nije ga jednostavno provesti. Smjernice Europskog kardiološkog društva, kojih se i mi pridržavamo, jasno definiraju populaciju kojoj je probir namijenjen - to su osobe s izraženim kardiovaskularnim rizicima. Srećom, razvoj tehnologije ide u korist ranom otkrivanju: sve je više pametnih satova koji mjere puls i ritam srca te mogu pouzdano otkriti fibrilaciju atrija. S vremenom će sve šira populacija imati pristup takvoj tehnologiji, što će znatno pomoći u ranom otkrivanju bolesti. Fibrilacija atrija značajan je rizični čimbenik za moždani udar, ali nosi i niz drugih opasnosti, posebno kada je asimptomatska. Simptomatsku fibrilaciju atrija pacijent osjeti i tada se javi liječniku. Simptomi uključuju ubrzan i nepravilan rad srca, opći umor, znojenje, slabost, nedostatak zraka i pritisak u prsima. Problem je u tome što velik broj pacijenata nema nikakve simptome, a bolest se otkriva tek kada nastupi ozbiljna komplikacija poput moždanog udara.
● Kako se aritmije liječe? Što je elektrofiziologija i kako se izvodi?
Elektrofiziologija je grana kardiologije koja se bavi invazivnim liječenjem aritmija. Postupak najčešće počinje elektrofiziološkim ispitivanjem koje se izvodi u posebno opremljenoj sali. Riječ je o dijagnostičkoj i terapijskoj proceduri, a često slijedi ablacija - zahvat kojim se zaustavlja aritmija i sprečava njezin povratak.
● Kada je ablacija indicirana?
Kardiolog već na temelju EKG-a može s velikom sigurnošću prepoznati o kojoj se aritmiji radi, a zatim pacijenta upućuje elektrofiziologu. Prije zahvata provodi se kardiološka obrada, laboratorijski nalazi i internistička dijagnostika kako bi se isključili drugi uzroci aritmije. Ako su zadovoljeni svi kriteriji, pacijentu se preporučuje ablacija.
● Koliko je to liječenje uspješno?
Uspješnost ovisi o vrsti aritmije. Prirođene aritmije koje smetaju u svakodnevnom životu, ali nisu opasne po život, često se u potpunosti rješavaju radiofrekventnom ablacijom - pacijent se tada smatra izliječenim. Kod kompleksnijih aritmija, poput fibrilacije atrija, radi se tzv. izolacija plućnih vena kojom se značajno smanjuje učestalost aritmije, iako se bolest i dalje smatra kroničnom. Pokazalo se da rana ablacija može zaustaviti progresiju bolesti, što dugoročno poboljšava ishode. Zato je važno ablaciju fibrilacije atrija učiniti što ranije.
● Je li to čest zahvat u kardiologiji?
Da, i sve je češći. Aritmije su vrlo učestale, značajno utječu na kvalitetu života, a pacijenti traže učinkovito rješenje. Uz to što raste broj zahvata, raste i broj centara koji ih izvode. Osim našeg centra, u Hrvatskoj postoji čitav niz centara koji se time bave i po broju zahvata na milijun stanovnika Hrvatska se približila zapadnoeuropskim zemljama.
● Prestaje li skrb kardiologa nakon zahvata?
Najčešće ne prestaje. Pacijenti ostaju pod kontrolom kardiologa, osobito ako imaju i druge kardiovaskularne bolesti i čimbenike rizika te imaju značajan rizik da im se aritmija vrati u nekom periodu života. Kod jednostavnijih aritmija, gdje je postignuto trajno izlječenje, kontrole mogu prestati nakon godinu dana. No češći su slučajevi gdje je potrebno godišnje praćenje, a u prvoj godini nakon zahvata preporučuju se i dvije kontrole.
● Operacija na srcu često izaziva strah kod pacijenata. Je li taj strah opravdan?
Strah je prirodan i ne može se u potpunosti ukloniti. No, današnje operacije na srcu su izuzetno predvidljive i tehnološki vrlo razvijene. Standardizirane su, provjerene u brojnim studijama i vrlo sigurne, osobito one minimalno invazivne koje se izvode kroz preponu. Iako su komplikacije svedene na minimum, i dalje su moguće.
● Koje je područje kardiologije najviše napredovalo posljednjih desetljeća?
Elektrofiziologija je bez sumnje jedno od područja koje je doživjelo ogroman napredak. Prije desetak godina rezultati liječenja kompleksnih aritmija kakve danas imamo bili su nezamislivi. Od jednostavnih katetera do 3D računalnih modela srca koji prikazuju kako se aritmija kreće - napredak je impresivan. Također, danas imamo ultrazvučne sonde koje iznutra prikazuju najsitnije strukture srca. U području intervencijske kardiologije značajan napredak postignut je u liječenju bolesti zalistaka. Danas visokorizični pacijenti starije dobi, koji prije nisu bili kandidati za operaciju, mogu dobiti aortni zalistak minimalno invazivno - kroz preponu - i otići kući već nakon dan ili dva.
● Je li robotska kirurgija zaživjela i u kardiokirurgiji?
Trenutačno su najveći centri robotske kirurgije u Americi, sigurno je da će je u budućnosti biti sve više. U Europi i dalje prevladava klasična kirurgija, koja se razvija prema sve manjim, minimalno invazivnim zahvatima. Operacije se rade kroz sve manje rezove. Cilj je, kad god je moguće, primjerice, zalistak popraviti, a ne zamijeniti ga mehaničkim, čime se izbjegavaju potencijalne dugoročne komplikacije.
● Koliko je umjetna inteligencija prisutna u kardiologiji?
Sve je prisutnija. U elektrofiziologiji se, primjerice, snimke CT-a srca šalju na obradu u centre koji pomoću umjetne inteligencije izrađuju 3D modele srca, koji se zatim koriste za precizno planiranje ablacije. Umjetna inteligencija pomaže u očitavanju EKGa, u analizi velike količine podataka i u dijagnostici, a može pomoći i u komunikaciji s pacijentima putem različitih aplikacija. Jedna takva aplikacija temeljena na umjetnoj inteligenciji - asistentica Megi - razvijena je i u Magdaleni za osobe s arterijskom hipertenzijom. Megi komunicira s pacijentom o vrijednostima krvnog tlaka, vodi ga kroz proces liječenja i povezuje ga s liječnicima i medicinskim timom. Velik napredak umjetne inteligencije u medicini, a osobito u kardiologiji, tek se očekuje u budućnosti.
● Što odlikuje kardiologiju u Magdaleni?
Jedna od glavnih odlika Magdalene je timski rad. Posljednjih deset godina u cijelom je svijetu postalo jasno da liječenje kardiovaskularnih bolesti ne može biti odgovornost samo jednog stručnjaka, već zahtijeva timski pristup. Tim za srce (engl. heart team) uključuje kardiologa, kardijalnog kirurga i anesteziologa, koji zajednički donose odluke o liječenju pacijenata sa svih aspekata. Magdalena je, zahvaljujući viziji ravnatelja prof. Šeste, još devedesetih godina izgrađena upravo prema tom principu - pacijent je u središtu, a sve struke kruže oko njega. Tako je organiziran i prostor bolnice. Prijenos pacijenta iz jedne sale u drugu, iz intenzivne njege na odjel ili obrnuto, odvija se vrlo brzo. Od samih početaka redovito se održavaju zajednički sastanci i rasprave o tome kako pružiti najbolju moguću zdravstvenu skrb. Timski rad, stalna edukacija, uvođenje novih tehnologija, praćenje rezultata, akreditacijski standardi, međunarodna usporedba i otvorenost prema pacijentima - to su temeljne odlike kardiologije u Klinici Magdalena.
● Nova hibridna kirurško-kardiološka operacijska sala podigla je to na višu razinu liječenja?
Nova hibridna kirurško-kardiološka operacijska sala predstavlja vrhunac multidisciplinarnog pristupa jer je tehnološki podržala suvremeni način liječenja kardiovaskularnih bolesti. Kardiolozi, kirurzi i anesteziolozi zajedno rade u hibridnoj sali, istodobno, na istome mjestu. Nema gubitka vremena, a sala je vrhunski opremljena za najzahtjevnije kirurške zahvate - naprednim rendgenskim uređajem, monitoringom, ultrazvukom itd.
● Je li stalno u upotrebi?
Da. Koriste je vaskularni kirurzi i interventni kardiolozi, koji u njoj izvode složene zahvate - od vaskularnih operacija na aorti, arterijama nogu i vrata, preko ugradnje aortne proteze ili takozvanih kvačica za mitralni zalistak, pa sve do kompleksnih ugradnji stentova koji pokrivaju cijelu puknutu aortu, od početka do zdjelice, uključujući njezine ogranke. Ti zahvati zahtijevaju precizno planiranje, suradnju s radiolozima i korištenje CT-a te, naravno, timski rad. Hibridna sala u Klinici Magdalena jedna je od najmodernijih u ovom dijelu Europe. Naravno, osim same opreme ključni su ljudi koji su educirani i stjecali su iskustvo u inozemnim centrima.
● Što nas još očekuje u budućnosti na tom području?
Najvažniji korak bit će dodatno jačanje prevencije. Svakodnevno se u ambulantama bavimo prevencijom jer je ona ključna za smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Kada se bolest jednom pojavi, možemo je vrlo uspješno liječiti, ali je ne možemo u potpunosti izliječiti. Riječ je o izuzetno složenim i skupim zahvatima, no u Hrvatskoj imamo snažnu podršku HZZO-a, koji omogućuje liječenje i u našoj ustanovi putem uputnice. Međutim, kada liječimo posljedice, ukupna stopa preživljenja manja je nego kada bolest uopće ne bi nastupila. Što se tiče tehnologije i načina liječenja - tehnološki razvoj još nije dosegnuo svoj vrhunac, a rezultati i mogućnosti liječenja, pa i produljenja životnog vijeka, bit će još bolji u bliskoj budućnosti. Nove tehnologije razvijaju se vrlo brzo. Primjerice, u elektrofiziologiji gotovo svake dvije godine pojavljuje se nova tehnologija koja je već ispitana i ulazi u svakodnevnu upotrebu. I mi u Magdaleni, kao i drugi hrvatski centri, u tome ne zaostajemo.
● To zvuči vrlo zahtjevno, naporno i stresno. Kako nalazite ravnotežu i kada stignete misliti na privatni život?
Nije jednostavno, ali puno mi znači toplina obitelji. Imam suprugu, svoju partnericu u svemu, i troje prekrasne djece - veliko veselje, ali i veliku obavezu. Ipak, nastojim pronaći vrijeme i za redovitu tjelesnu aktivnost. Trčanje, vožnja bicikla, teretana, plivanje - za to nema izgovora. Trudim se redovito vježbati, a to preporučujem i svojim pacijentima. Uz pravilnu prehranu i nepušenje, izuzetno je važno redovito se kretati. Tjelesna aktivnost smanjuje stres, čuva mentalno i fizičko zdravlje te prevenira kardiovaskularne bolesti. Osim što djeluje preventivno, pomaže i u liječenju - smanjuje krvni tlak, masnoće i šećer u krvi te pomaže pri regulaciji tjelesne težine. Fizička aktivnost je dostupna i gotovo besplatna. Dovoljno je obuti tenisice i izaći van - to svatko može.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Klinikom Magdalena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....