Splitska doktorica dentalne medicine dr. sc. Ana Glavina jedna je od onih mladih stručnjaka kojima se divimo jer žele mijenjati stvari, stalo im je do ljudi, strastveno rade svoj posao i u tome su uspješni. Dobitnica je nagrade "Ante Šercer" Akademije medicinske znanosti Hrvatske za najbolji znanstveni rad objavljen u 2023. Cilj tog rada bio je proširiti spoznaje o biomarkeru stresa iz sline iz koje bi se u budućnosti moglo iščitati psihičko zdravlje pacijenata te ih, prema potrebi, uputiti na daljnje liječenje. No, to nije njezina prva nagrada. Još je kao studentica primila čak dvije Rektorove nagrade, jednu za projekt "Zubić vila" kojim se djeca educiraju o oralnom zdravlju i higijeni, a drugu za znanstvenoistraživački rad "Stanje usne šupljine u osoba s transplantiranim solidnim organom" koji je napravljen u sklopu projekta Ministarstva zdravstva. Naravno, ova uspješna liječnica već ima u planu i nova istraživanja, od kojih je naročito zanimljivo ono o učincima sve popularnijeg grijanog duhana na oralno zdravlje. Iako je znanost privlači i intrigira, za sebe kaže da je ipak prvenstveno liječnica posvećena svakodnevnom kliničkom radu i svojim pacijentima. No, znanost je njezina velika ljubav i gotovo nema dana da ne pročita neki novi znanstveni rad. I znanost je, priznaje, tjera da se stalno preispituje, da bude bolja i da u konačnici bude bolji liječnik svojim pacijentima.
U svakom slučaju, dr. sc. Ana Glavina, specijalistica oralne medicine Odjela za dentalnu medicinu Zavoda za maksilofacijalnu kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Split, čini se pravom osobom za razgovor ne samo o potencijalu sline kao biomarkera bolesti već i o otkrivanju tumora grla i usne šupljine u stomatološkoj ordinaciji.
Slina - dijagnostički alat budućnosti
Već se danas iz sline može iščitati mnogo toga i ona je, kako kaže stručnjakinja, vrijedna biološka tekućina za dijagnostiku različitih oralnih i sistemskih bolesti i stanja.
- Posebno intrigira dijagnostika zloćudnih bolesti. Potencijal sline kao biomarkera bolesti velik je te svakim danom sve više zaokuplja interes znanstvenika i farmaceutske industrije. Razlog je to što je slina biološki materijal koji je vrlo lako dostupan, postupak skupljanja sline nije invazivan i ne uzrokuje dodatnu nelagodu za pacijenta (kao npr. vađenje krvi), analiza sline ne predstavlja složen proces i vrlo dobro odražava stanje organizma. Naime, većina molekula iz uzorka krvi ili mokraće može se detektirati iz uzorka sline. Danas iz sline možemo iščitati mnogo toga, poput DNK, različitih steroidnih hormona, droga, lijekova, različitih sistemskih bolesti poput šećerne, kardiovaskularne, bubrežne ili infektivne bolesti; različitih autoimunih bolesti poput Sjögrenove bolesti, sistemskog eritemskog lupusa ili buloznog pemfigoida; raka usne šupljine te tumora poput tumora žlijezda slinovnica, karcinoma dojke, jajnika, gušterače, prostate i pluća - nabraja dr. sc. Glavina dodajući da je uvjerena kako će se u budućnosti slina koristiti u ranoj dijagnostici i praćenju sistemskih bolesti i stanja.
U zadnjih nekoliko desetljeća bilježi se značajan porast broja oboljelih od karcinoma orofarinksa, i to kod mlađih od 45 godina, što se povezuje s infekcijom humanim papiloma virusom.
Dragocjenih 60 sekundi
- Doktor dentalne medicine može posumnjati na orofaringealni karcinom ako su prisutni simptomi poput nemogućnosti potpunog otvaranja usta, otežanog pomicanja jezika, otežanog i bolnog gutanja, promjena glasa, boli u uhu koja ne prolazi, oteklina u ustima i/ili ždrijelu, povećanih limfnih čvorova vrata, krvi u ispljuvku i nenamjernog gubitka tjelesne težine - kaže dr. sc. Glavina te napominje da je u tom slučaju pacijenta potrebno uputiti na daljnju specijalističku obradu otorinolaringologu. I rak usne šupljine ili oralni karcinom, inače bolest srednje i starije životne dobi, u posljednje vrijeme sve se češće javlja u mlađim dobnim skupinama koje nisu izložene glavnim čimbenicima rizika poput pušenja i alkohola. Taj karcinom u najranijem stadiju nema nikakvih simptoma i ne boli i tu nastaje potencijalni problem. Naime, doktor dentalne medicine može uočiti rane znakove oralnog karcinoma, poput promjene sluznice bijele, crvene ili bijelo-crvene boje te svake ranice koja ne cijeli u razdoblju od dva do tri tjedna, no takav pregled ipak se ne provodi rutinski.
- Ne mogu reći da se to ne događa u praksi, posebno među mlađim kolegama, no taj pregled čitave sluznice usne šupljine nije zastupljen onoliko koliko bi trebao biti. Doktori dentalne medicine najčešće su u kontaktu sa sluznicom usne šupljine te bi im taj jednostavan i bezbolan pregled u trajanju od dragocjenih 60 sekundi trebao postati dio svakodnevnog kliničkog rada. Stoga apeliram na pacijente da sami zatraže pregled sluznice usne šupljine za vrijeme redovnih kontrolnih pregleda kod doktora dentalne medicine - savjetuje dr. sc. Glavina.
Cijeli razgovor s dr. sc. Anom Glavinom te o tome kakvo je oralno zdravlje Hrvata pročitajte u novom broju Doktora u kući. Najčitaniji magazin za zdravlje potražite od četvrtka, 5. lipnja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....