prof. dr. sc. Stjepko Pleština, BORIS KOVACEV/CROPIX
Liječenje raka

Hrvatska je treća europska zemlja u kojoj će se raditi “osobna karta” tumora

Gensko testiranje za liječenje raka, odnosno gensko profiliranje tumora, otkriva promjene u DNK koje pokreću rast tumora

Do kraja godine u Hrvatskoj će se otvoriti laboratorij za gensko profiliranje tumora, treći takav u Europi (ostala dva su u Švicarskoj i Njemačkoj), a sredinom iduće godine svi oboljeli od uznapredovalog metastatskog raka pluća, debelog crijeva i dojke dobit će potpuno personaliziranu, ciljanu i za oboljelog najdjelotvorniju terapiju koja će za trećinu poboljšati ishod liječenja. S vremenom će to biti omogućeno i svim ostalim oboljelima od raka. Gensko profiliranje tumora značajan je napredak u medicini koji je omogućio novu paradigmu liječenja jer može poboljšati klasifikaciju tumorskih podtipova, identificirati one bolesnike koji će imati najveću korist od sustavnih terapija i analizirati varijante zametne linije koje utječu na nasljedni rizik od raka. Novi postupci analize sve više zamjenjuju konvencionalne tehnike poput testiranja samo jednog gena i omogućuju analiziranje stotina gena ili cijelog genoma pomoću malih količina tkiva prikupljenih biopsijom. To sve značajno mijenja liječenje raka pri čemu tradicionalno liječenje usmjereno na jedan organ s ograničenom terapijom više nema smisla.

Vlastiti laboratorij

Rak je mutacijska bolest pa je uz pomoć DNK moguće otkriti stanice koje su mutirale. Za većinu danas postoje lijekovi. Zadatak genskog profiliranja tumora je izolirati DNK i identificirati mutacije na temelju uzorka tkiva tumora, prikazati ih i predložiti najbolje terapijske opcije za pojedinu osobu. Koju od ponuđenih terapija izabrati, određuje multidisciplinarni tim, a odluku o liječenju donosi oboljeli u suradnji s onkologom. Onkolog će procijeniti i kojem je bolesniku potrebno gensko profiliranje, jer postoji mogućnost da testiranje neće otkriti mutaciju za koju postoji ciljano liječenje pa treba primijeniti standardne metode. Sve je to u cilju boljih ishoda te duljeg preživljenja i bolje kvalitete života bolesnika. Napredak u području molekularne biologije, patofiziologije i kliničke medicine doveo je do razvoja novih spoznaja o biološkim značajkama tumora i do uvođenja brojnih novih terapijskih postupaka koji se često zajednički nazivaju - personalizirana onkologija. Da bi to bilo moguće, značajan napredak ostvaruje se upravo genskim profiliranjem tumora, što onkologu omogućuje da zna "s kim ima posla".

image
DARKO TOMAS/CROPIX

- Nova metoda testiranja mnogo je preciznija od prethodnih, analizira 324 gena i sve moguće opcije njihovih promjena. Hrvatske smjernice za sveobuhvatno gensko profiliranje revidirane su u ožujku, na temelju tih smjernica šalje se zahtjev za gensko profiliranje tkiva bolesnika. Dosad su se uzorci tkiva slali u laboratorij u Njemačku, a nalazi bi stigli za dva do tri tjedna. Cijena jednog testa je oko 3300 eura i to plaća HZZO. Na temelju nalaza šalje se zahtjev za terapiju nacionalnom povjerenstvu koje analizira obilježja bolesnika, tijek liječenja i daje svoju preporuku. Do sada su raspravljali o više od 60 slučajeva, oboljeli su dobili terapiju, a ishodi će se pratiti. Uspješno liječenje plaća se izvan limita bolnice, iz specijalnog fonda koji je namijenjen upravo za to. Jedan od važnih preduvjeta je i očekivano preživljenje dulje od šest mjeseci i, naravno, dobro opće stanje bolesnika jer se u protivnom lijek ne može ni dati, pa je i testiranje besmisleno. Ciljanom terapijom selektivno se jače djeluje na tumorske stanice i njihovu okolinu. Danas se prepoznaje cijeli niz novih čimbenika koji govore o prognozi liječenja, ali i o učinku pojedine terapije na konkretnog pacijenta - pojasnio je prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog društva internističkih onkologa. Gradnja laboratorija za gensko profiliranje nedavno je započela preuređenjem dijela bolničkog hotela Rebro, točnije njegovih 16 soba, odnosno 500 kvadratnih metara. Bude li sve teklo po planu, završetak građevinskih radova i opremanje predviđeno je za 15. studenoga, a otvaranje laboratorija za kraj godine. Hrvatska je uzorke za gensku profilaciju do sada najčešće slala u Njemačku, i to je značajnije poboljšalo liječenje jer je brže i učinkovitije od tradicionalnog točkastog analiziranja, pri čemu se analizira jedna po jedna tumorska mutacija, što se radi na patologiji. Zagrebački laboratorij, uz postojeća dva u Europi, ubrzat će razotkrivanje tumora i znatno pospješiti liječenje.

Kako raste broj poznatih mutacija, povećava se i broj bolesnika koji se sve bolje liječe. Danas je preživljenje onkoloških bolesnika višestruko veće, pa i onda kada oboljeli ima metastatski rak, zahvaljujući novim terapijama, uključujući i imunološke lijekove, pa karcinomi postaju kronična bolest koja se uspješno kontrolira.


O tumorima znamo više

Da se radi o novoj paradigmi liječenja, potvrđuju i nova saznanja jer, kako kaže prof. Pleština, promjene su brze i nevjerojatne. Primjerice, danas znamo da postoje velike razlike među tumorima, neki zadržavaju svoj mutacijski status, neki ga mijenjaju i tome treba prilagoditi liječenje. Također, sveobuhvatna genomska analiza raka dovela je istraživače do otkrića mnogih novih genskih mutacija, uključujući i mutacije za koje je već odobreno ciljano liječenje, kao što je primjerice HER2. Najčešće se pojavljuju u dojci i godinama već postoji terapija. Ali otkriveno je da se promjena HER2 može naći i u raku debelog crijeva, pluća, želuca..., što ranije nije bilo poznato.

- Zahvaljujući saznanjima o molekulskim obilježjima tumora danas znamo da tumori s istim obilježjima mogu biti u različitim organima. Otkrivamo takve mutacije koje vode tzv. agnostičkoj primjeni lijeka, odnosno isti lijek se u nekoj fazi može primijeniti i u liječenju drugih sijela raka. Dakle, ako postoji određeni biomarker u nekom tumoru, daje se lijek neovisno o tome koji se organ liječi - pojasnio je prof. Pleština, ističući da je sada liječenje usmjereno na to da ne liječimo rak pluća, želuca, bubrega (jednog organa), već nastojimo "ubiti rak s određenom ekspresijom". Stoga je gensko profiliranje tumora izuzetno važno, a osim što će omogućiti da se točno zna koju terapiju treba dati oboljelome, otkrit će i koje terapije neće djelovati ili bi čak mogle oboljelome naštetiti. Kako je objasnio prof. dr. Pleština, primjerice kod raka pluća danas su poznate ključne mutacije, za koje imamo lijekove i većina je na listi HZZO-a. No, da bi se oni koristili u liječenju, potrebno je znati postoji li, primjerice, EGFR, Alk ili ROS1 mutacija, ili PDL1 status ili ligand receptor za programiranu smrt stanice raka da bi oboljeli dobio imunoterapiju.

- To je sada standard u liječenju, a ovom novom analizom značajno ubrzavamo liječenje. Također, otkrivat će se i one mutacije koje klasičnom metodom ostaju skrivene, što znači uspješnije liječenje za više oboljelih - rekao je prof. Pleština na konferenciji o komunikaciji u zdravstvu MedMed 2023. u Grožnjanu. Kapacitet hrvatskog laboratorija za gensko sekvenciranje bit će deset tisuća uzoraka godišnje, što je više od hrvatskih potreba te će se ostatak usluga moći ponuditi drugim zemljama. Na javnom natječaju za genske testove posao je dobila farmaceutska tvrtka Roche, koja će prema ugovoru godinu dana od otvaranja laboratorija plaćati dvije trećine cijene testiranja, a preostali iznos pokrivat će HZZO. Roche grupa je i korporacija Fondation Medicine koja razvija testove za gensko profiliranje. Dosad su razvili tri testa, među kojima i test za sveobuhvatno gensko testiranje bolesnika sa solidnim zloćudnim tumorima, koji analizira više od 300 najčešće mutiranih gena za koje se zna da pokreću rast karcinoma. Test se primjenjuje u 60 zemalja u svijetu, među kojima je i Hrvatska, a podaci se pohranjuju u vodeću svjetsku bazu podataka o genskim mutacijama koja trenutno uključuje više od 350.000 genskih profila. Hrvatska je i među zemljama uključenim u Rocheovu kliničku studiju CUPISCO, kojoj je cilj učiniti pomak u liječenju karcinoma nepoznatog porijekla, koji čine 3-5 posto dijagnoza među karcinomima, a bolesnici imaju slabe izglede jer se bolest otkrije tek kad metastazira. Kod takvih bolesnika standardne metode liječenja su neučinkovite pa gensko profiliranje daje nadu oboljelima da se mogu liječiti.

image
SHUTTERSTOCK

Personalizirana medicina

Laboratorij za gensko profiliranje tumora dio je petogodišnjeg projekta personalizirane medicine u onkologiji s ciljem poboljšanja ishoda liječenja. Provode ga Ministarstvo zdravstva i KBC Zagreb (u suradnji s tvrtkom Roche, koja u projekt ulaže 12 milijuna eura, što je označeno kao najveća investicija u hrvatsko zdravstvo od davne 1927. kada je Rockefellerova zaklada omogućila gradnju nekadašnjega Higijenskog zavoda te današnje Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" u zagrebačkoj ulici koja nosi Rockefellerovo ime). Osim uređenja i opremanja Laboratorija za gensko testiranje, projekt uključuje i osnivanje nacionalnog Zavoda za personaliziranu medicinu u sklopu KBC-a Zagreb te edukaciju i osposobljavanje tridesetak djelatnika. U drugoj fazi bit će pokrenuta hrvatska baza podataka u onkologiji radi praćenja ishoda liječenja, a gensko testiranje proširit će se i na ostala tumorska sijela. Domaće tvrtke Ericsson Nikola Tesla i IN2 trenutačno rade na uspostavi IT sustava za prikupljanje podataka nužnih za praćenje liječenja i umrežavanje centara koji liječe onkološke bolesnika. U sklopu projekta bit će iskorišteni postojeći mehanizmi eUpućivanja i eNaručivanja u sklopu Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava - CEZIH-a. Proširenje genskog testiranja, osnivanje Zavoda za personaliziranu medicinu te stvaranje baze podataka u onkologiji radi praćenja ishoda liječenja dio su ciljeva Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. godine što ga je Sabor izglasao 2020. s ciljem smanjenja smrtnosti od raka (po kojoj je Hrvatska trenutačno druga najgora zemlja u EU, iza Mađarske) i povećati preživljenje (Hrvatska je na dnu ljestvice država EU koje imaju najgoru stopu preživljenja odraslih oboljelih od raka), unaprijediti liječenje, pospješiti kvalitetu života oboljelih i podići svijest svakog građanina o prevenciji raka. Nažalost, statistike pokazuju da svaki treći stanovnik Hrvatske obolijeva od raka. Svake godine dijagnosticira se više od 24.000 novooboljelih, a procjenjuje se da je u Hrvatskoj 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka. Uzimajući u obzir da prosječna proširena obitelj ima četiri do pet članova, računa se da je 850.000 građana (svaki peti stanovnik) u svakodnevnom životu izravno ili neizravno pogođeno rakom.

Što donosi gensko profiliranje

Poznato je da postoji više od 250 tipova tumora u čijem nastajanju sudjeluje 350 gena, no kod nekih tipova raka pluća pronađeno je 100.000 mutacija koje treba pročitati i za sve pronaći pravu terapiju. To pokazuje koliko je rak personalizirana bolest, a gensko profiliranje važno u otkrivanju značajnih podataka:

● koja će ciljana terapija najbolje pomoći oboljelom

● koji lijekovi koji se upotrebljavaju kao standardna terapija neće biti učinkoviti

● koji lijekovi mogu biti potencijalno toksični pa ih treba prestati uzimati

● koja su dostupna klinička ispitivanja u koja se oboljeli može uključiti.

Linker
19. studeni 2024 04:31