Starenje je neizbježno, ali kronične nezarazne bolesti možemo smatrati bolestima preuranjenog starenja. Posljedice loših životnih navika odražavaju se na funkciju žila, a onda i na funkciju ključnih organa. Zdrav život podrazumijeva zdrave krvne žile do duboke starosti, a te osobe ostaju funkcionalne, samostalne i lucidne do najstarije dobi, kaže doc. dr. sc. Ana Jelaković, dr. med., specijalistica nefrologije u Klinici za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju u KBC-u Zagreb. Odnedavno u Hrvatskoj postoji i Hrvatsko društvo za zdravo vaskularno starenje na čijem je čelu upravo doktorica Jelaković, koja je, uz to, članica i brojnih drugih stručnih društava: Europskog i Međunarodnog društva za hipertenziju, Hrvatskog društva za hipertenziju, Hrvatske lige za hipertenziju, Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog društva za nefrologiju. Kroz stručan rad, ali i u svakoj privatnoj prilici, širi svijest o rizicima hipertenzije, bubrežnih bolesti i utjecaju okoliša na zdravlje. Što sve ima utjecaj na naše krvne žile i što će biti zadatak novoosnovanog stručnog društva, otkrila nam je u razgovoru.
Što je vaskularna dob i zašto ju je važno znati?
Još su drevni znanstvenici zaključili da je čovjek star onoliko koliko su mu stare krvne žile. Mjerenjem krutosti krvnih žila možemo procijeniti biološku dob osobe, koja može značajno odstupati od kronološke dobi, one koja nam piše u dokumentima, ali ne i u našem tijelu. Biološka dob odražava sve "grijehe" koje smo nakupili tijekom života, a koji se zbrajaju, tj. množe i oštećuju velike i male krvne žile, smanjujući njihovu elastičnost. Tako oštećene krvne žile dodatno, uz sve ostale prisutne čimbenike rizika, opterećuju mozak, bubrege, srce i druge organe, a i same brže propadaju i ubrzanije stare.
Hrvatska spada među "starije" države gledano kronološki, ali nažalost, i biološki se ubrajamo u najstarije države u Europi, s obzirom na to da nam je životni vijek kraći od europskoga prosjeka. Iako je koncept krutosti krvnih žila pojednostavljen, većina osoba se zamisli kad čuje da su im žile deset ili više godina starije. Takva informacija može biti poticaj za promjenu - smanjen unos kuhinjske soli ili potpuni prestanak pušenja mogu usporiti ubrzano starenje, a promjene su vidljive već nakon nekoliko mjeseci. To je konkretan i znanstveno utemeljen dokaz da promjene životnih navika mogu značajno utjecati na naše zdravlje. Malo je dijagnostičkih postupaka koje se koriste u redovitom radu i tako brzo daje povratnu informaciju o pomaku na bolje ili na lošije.
Kako se zapravo određuje vaskularna dob?
Već nekoliko desetljeća imamo mogućnost klinički izmjeriti funkciju i starost krvnih žila s pomoću uređaja koji mjere brzinu protoka krvi kroz velike žile. Veća brzina protoka ukazuje na kruće, odnosno starije žile. Krutost krvnih žila odražava kumulativni učinak svih čimbenika koji su djelovali na stijenku žile, uključujući godine pušenja, unos kuhinjske soli, premalo tjelesne aktivnosti i, jasno, lošu regulaciju krvnoga tlaka, kolesterola, šećera. Umjesto skupih laboratorijskih i slikovnih pretraga, starost krvnih žila možemo procijeniti brzo i jednostavno. Ova neinvazivna i jeftina pretraga pruža obilje korisnih informacija i dio je međunarodnih smjernica. U KBC-u Zagreb, u Zavodu za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju, koji je jedini Europski centar izvrsnosti za hipertenziju u Hrvatskoj, ovu pretragu provodimo već više od desetljeća kod svih bolesnika s arterijskom hipertenzijom, kroničnom bubrežnom bolešću i povećanim kardio-reno-neuro-metaboličkim rizikom. Mjerenjem krutosti krvnih žila pratimo učinkovitost liječenja, kao i suradljivost bolesnika u procesu liječenja, od promjena životnih navika do uzimanja lijekova. Cilj Hrvatskoga društva za zdravo vaskularno starenje je promovirati ovu metodu utemeljenu na znanstvenim dokazima te potaknuti njezinu primjenu u svakodnevnoj praksi kao što to navode relevantne međunarodne smjernice. Prvi korak je edukacija stručne javnosti, koju Hrvatska liga za hipertenziju provodi već godinama kroz svoje edukativne platforme Healthmed i uživo seminarima i radionicama.
Liječnici danas govore i o drugim jednostavnim alatima koji nam govore o zdravlju? Samo BMI nije više mjerilo zdravlja?
Smatra se da je indeks tjelesne mase, BMI, donekle dobra mjera za populacijska epidemiološka istraživanja pretilosti, ali za pojedinca, a ponekad i za populaciju, nije dovoljna. Jednostavan "dodatak" je mjerenje opsega struka, a postoji više drugih indeksa koji bolje opisuju stanje uhranjenosti pojedinca. To bi također trebalo biti češće korišteno u redovitom radu. No, mjerilo zdravlja nije isključivo pretilost, premda je danas i zbog industrije to vrlo naglašeno. Zdravlje pojedinca i naroda moramo promatrati iz više kutova koji se nadopunjuju. Gledajući osobu kroz prizmu krvnog tlaka, broja otkucaja srca, bubrežne funkcije i metaboličkih parametara - kolesterola, šećera u krvi, mokraćne kiseline, a danas i lipoproteina (a) - puno bolje možemo procijeniti nečije ukupno zdravstveno stanje i ranije uočiti suptilne promjene koje nagovješćuju početak bolesti/problema. Tome svakako treba dodati krutost krvnih žila koja je, kao što je već rečeno, odraz kumulativnog učinka, ili prečica tj. istoznačnica s vaskularnom/biološkom dobi, dobivamo zaista sveobuhvatan pogled. Subspecijalizacije i sjeckanje bolesnika na sve uže poglede nije dovelo do poboljšanja zdravlja pojedinca niti populacije. Stoga se na velika vrata vratio holistički pristup u kliničku medicinu. U Zavodu u kojem radim, kao i u Hrvatskoj ligi za hipertenziju to već godinama ne samo da zagovaramo, nego i primjenjujemo.
Što sve utječe na vaskularnu dob?
Vaskularna dob/krutost krvnih žila u načelu je mjerenjem ili izračunom dobiven broj koji nam govori o svim negativnim čimbenicima koji su do tog trenutka djelovali na krvne žile u životu pojedinca. Taj broj je istovremeno odraz svih nepovoljnih čimbenika koje smo već spomenuli. U mlađih osoba krutost krvnih žila je reverzibilna, a važno je znati da je to moguće do neke mjere i u starijih osoba. Tu spoznaju koristimo kako bismo motivirali bolesnike na bolju ustrajnost u liječenju. Koristi i nama, liječnicima, jer kada izmjerimo povišenu krutost krvnih žila znamo da tom bolesniku moramo pristupiti agresivnije i pomnije ga moramo pratiti. U prilog ovakvom pristupu, a kao sjajna potvrda koncepta vaskularnog starenja, govore rezultati nedavno objavljene studije u prestižnom časopisu Cell. Autori su analizirajući ljudski proteom dokazali da pravo biološko starenje počinje nakon 50. godine života, a prvi znakovi starenja organizma zamijećeni su na krvnim žilama. Teško da ćemo uskoro u redovitom radu moći jeftinim metodama analizirati proteom pojedinca, ali zato je sreća da postoji metoda koja to može vrlo jednostavno i praktično odrediti za nekoliko minuta. Mjerenjem vaskularne dobi možemo ispravno procijeniti nečiju biološku dob.
Kakva je ona u prosjeku u Hrvatskoj s obzirom na veliku učestalost debljine, šećerne bolesti, masne jetre, visokog tlaka, dislipidemija...?
Hrvatska spada u kronološki stare narode, no još k tome kraće živimo u punom zdravlju u usporedbi s ostatkom EU. Upravo je u tijeku analiza podataka dobivenih u EH-UH projektu, najvećem i najdugotrajnijem znanstvenom projektu u Hrvatskoj (počeo je još 2000. godine). Analizom podataka ispitanika uključenih u ovaj nacionalni reprezentativni uzorak opće populacije dobili smo točne brojke o udjelu osoba s arterijskom hipertenzijom, kroničnom bubrežnom bolešću, povišenim kolesterolom, povišenim lipoproteinom (a), o unosu kuhinjske soli i kalija, o pretilima, o pušačima… Nažalost, dobili smo znanstveno utemeljene potvrde naših strahova, ili nagađanja ili procjene nekih drugih istraživanja da je sve vezano uz kardio-reno-neuro-metaboličko zdravlje u Hrvatskoj okrenuto crvenoj zoni. Posljedično tome, i vaskularna dob krvnih žila je veća od biološke što potvrđuje opažanja koja govore kako je zdrav život u Hrvatskoj znatno kraći od prosjeka Europske unije.
Jesmo li svjesni svih tih rizika?
Kada uspoređujemo stopu liječenja, razinu svjesnosti i stupanj kontrole arterijske hipertenzije iz EH-UH 1 i EH-UH 2 projekta (razmak od 20 godina) uviđamo da je liječenih osoba s arterijskom hipertenzijom više, sve je više osoba svjesno rizika povišenoga krvnog tlaka, i povećan je broj kontroliranih bolesnika. No, unatoč liječenju, u gotovo pedeset posto nije postignuta kontrola, tj. danas svaki treći bolesnik s arterijskom hipertenzijom hoda našim selima i gradovima s nezadovoljavajućim vrijednostima krvnoga tlaka. Hipertenzija je glavni uzrok smrti i godina izgubljenoga zdravlja u Hrvatskoj, ona je najučestalija kronična nezarazna bolest.
U novije se vrijeme češće govori o kardio-reno-neuro-metaboličkom zdravlju? Možete li objasniti što to znači?
Prije dvije godine, Američko udruženje za srce (American Heart Association) obznanilo je nešto što se čini novim, ali je zapravo stari koncept: kardio-reno-metabolički sindrom. Ovaj termin objedinjuje stanja koja pogađaju velik broj naših bolesnika. Označava povratak cjelovitom, internističkom pristupu osobi, što je nešto što smo nekada razumjeli, ali smo izgubili fokus zbog uskih subspecijalizacija unutar interne medicine. Sada shvaćamo da osobe s povišenim krvnim tlakom imaju značajno veći rizik od oštećenja bubrega i veće vjerojatnosti za razvoj dijabetesa. Također, primjećujemo da osobe sa šećernom bolesti često imaju i arterijsku hipertenziju. Sve ove bolesti uzrokuju i prate poremećaji metabolizma masti i šećera, masna jetra, i često su povezane s pretilošću. Tijekom Posve drugačijeg kongresa proširili smo koncept sindroma dodajući i zdravlje mozga, jer mozak je ipak ključni organ. Skrb za cjelokupno kardio-reno-neuro-metaboličko zdravlje zahtijeva multidisciplinarni pristup, što aktivno promoviramo kroz Hrvatsku ligu za hipertenziju. Posebno ćemo naglasiti važnost borbe za zdravo starenje krvožilnog sustava u suvremenom društvu. Kao hipertenziolog, smatram da nije dovoljno samo regulirati krvni tlak pojedinca, ako se zanemaruju razine masnoća, funkcija jetre ili kognitivni poremećaji. Ovaj obnovljeni holistički pristup nas obvezuje na kontinuiranu međusobnu komunikaciju, edukaciju i cjelovit pogled na bolesnika, a ne samo na pojedinačne laboratorijske nalaze.
Koji su najvažniji koraci da ga postignemo?
Svaki pojam zdravlja, pa tako i kardio-reno-neuro-metaboličkog zdravlja, je apstraktan, kako djeci, tako i kliničarima. Prevencija je temelj zdravlja. Debljina je jednostavan primjer za objasniti. Danas većina osoba zna da debljina nije samo estetski problem, no ipak sve je više pretile djece, za što također nema javnozdravstvenog odjeka. Specijalisti koji se bave debljinom kažu da živimo u obesogenom društvu. To znači da ne omogućujemo djetetu da uopće postane debelo. Problem je to cijelog društva, ne samo Ministarstva zdravstva. Problem je to društva u kojem niču kvartovi bez sportskih igrališta, bez sigurnih biciklističkih staza, problem je to obrazovnog sustava u kojem nema prave satnice tjelesne i zdravstvene kulture, problem je to lokalnih zajednica koje ne subvencioniraju dječje sportske klubove i ne destimuliraju postavljanje kioska s gaziranim pićima ili nezdravom hranom u blizini škola, ili u samim školama. Velika Britanija je uspjela značajno poboljšati zdravlje djece školske dobi i smanjiti broj pretile djece, ali problem se rješavao godinama, uz suradnju više ministarstava i veliku podršku vlade koja je koordinirala te akcije između ministarstava.
Uz prevenciju i konvencionalno liječenje, kako nam mogu pomoći komplementarne metode poput joge, šumskih kupki i sl. Što kaže znanost i preporučuju li ih stručna društva?
Sve relevantne međunarodne smjernice, uključujući one Europskog društva za hipertenziju, Europskog društva za kardiologiju i Američkog udruženja za srce, uključuju nefarmakološke metode liječenja kao temelj liječenja visokog krvnog tlaka i ukupnog kardio-reno-metaboličkog rizika. Iako na raspolaganju imamo velik broj lijekova i invazivnih postupaka za liječenje arterijske hipertenzije, dijabetesa i dislipidemije, kontrola arterijske hipertenzije još uvijek nije postignuta kod gotovo pedeset posto liječenih bolesnika. Svjedoci smo sve veće svijesti o potrebi liječenja hipertenzije, kao i porastu broja osoba koje se liječe, ali unatoč tome, stopa kontroliranih bolesnika s arterijskom hipertenzijom ne raste. Nedavne studije pokazale su da komplementarne, nefarmakološke metode mogu značajno pridonijeti liječenju visokog krvnog tlaka.
Važno je naglasiti da to ne znači da bolesnici trebaju prestati uzimati propisane lijekove - ustrajnost u terapiji je ključna. Međutim, za postizanje dobre kontrole hipertenzije, često je potrebno uključiti i nefarmakološke pristupe, posebno s obzirom na utjecaj stresa u našem modernom načinu života. Ove komplementarne metode usmjerene su na relaksaciju, učenje kako se nositi sa stresom i pronalaženje ravnoteže. Budući da su te metode već dio službenih smjernica, smatrali smo važnim da ih sami isprobamo. Tijekom Posve drugačijeg kongresa imali smo priliku iskusiti te metode i bolje razumjeti kako informirati naše bolesnike o njima. U nekim zemljama se takve metode već propisuju na recept za liječenje kroničnih bolesti, uz potporu zdravstvenog sustava. To je razuman pristup, jer su te prakse neškodljive i mogu značajno poboljšati kontrolu arterijske hipertenzije, uz to su i puno jeftinije od liječenja posljedica hipertenzije poput moždanog udara ili zatajenja srca. I kod nas se počinju provoditi takvi programi, kroz kratkotrajne projekte kolega iz javnog zdravstva u Rijeci. Postoji mnogo različitih komplementarnih metoda, i svatko može pronaći nešto što mu odgovara - od istezanja do muzikoterapije ili joge. Važno je prenijeti informaciju da opcije postoje.
Da ponovim, svi oni koji počnu s primjenom neke od ovih metoda ne smiju samovoljno prestati uzimati lijekove, ne smiju zaboraviti na važnost smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli, ne smiju zaboraviti da je tjelesna aktivnost ključan dio zdravog života i starenja, ne smiju zaboraviti da je bilo koji oblik pušenja povezan s bolestima. I na koncu, svi koji se počnu baviti bilo kojom od ovih komplementarnih metoda o tome moraju obavijestiti svoga liječnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....