Bolest bubrega povezana s dijabetesom vrlo je česta - pazite na ove simptome i ograničite unos soli na jednu čajnu žličicu dnevno

Bolujem od šećerne bolesti tipa 2 petnaestak godina. Imam povišeni krvni tlak, masnu jetru, povišeni kolesterol. Imam 68 godina, teže se krećem zbog bolova u desnom kuku. Srce mi nepravilno radi. Ovo su moji kontrolni laboratorijski nalazi: HbA1c 7,5%, GUK 7,9, kolesterol 5,5, LDL 3,7, trigl. 2,0, HDL 1,1, kreatinin 90, AST 36, ALT 38, GGT 40, K 4,0, Na 140, mokraćna kiselina 340. Povremeno kontroliram šećer aparatićem i ne prelazi 7,5 natašte. Redovito kontroliram oči, šećer ih je malo oštetio. Zabrinuta sam za bubrege, ne znam kako se to kontrolira.

Lidija R., Zagreb

Odgovara dr. Anica Badanjak, endokrinolog - dijabetolog

BERISLAVA PICEK CROPIX

Bolest bubrega povezana sa šećernom bolesti - dijabetička nefropatija vrlo je česta i zahvaća jednu od tri odrasle osobe, a javlja se i u tipu 1 i u tipu 2. Javlja se u čak 50 posto osoba koje imaju šećernu bolest dulje od 20 godina. Oko 30 posto osoba sa šećernom bolesti tipa 1 razvit će zatajenje bubrega. Bubrezi pročišćavaju krv uklanjajući štetne proizvode metabolizma i višak vode iz tijela. Reguliraju krvni tlak, proizvode crvena krvna zrnca, neke hormone. Najčešći uzroci dugoročne bolesti bubrega su šećerna bolest i povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija). Šećerna bolest koja nije dobro regulirana i dugo traje može oštetiti krvne žilice bubrega i tako postupno dovesti do oštećenja bubrežne funkcije, sve do njihova zatajenja.

Nepravilna prehrana i visok unos soli, prekomjerna težina/ debljina, pušenje, neaktivnost, srčana bolest ili ako je u obitelji bilo zatajenja bubrega, čimbenici su koji mogu utjecati na razvoj bolesti bubrega. Ova bolest bubrega dugo može biti bez znakova upozorenja, ali je možemo vrlo rano otkriti jednostavnim i dostupnim laboratorijskim pretragama krvi i mokraće. Potrebno je provjeravati pojavu albumina (proteina) u mokraći i određivati bubrežnu funkciju (glomerularnu filtraciju, eGFR).

Najraniji znak dijabetičke bolesti bubrega je povećano izlučivanje albumina mokraćom. Radi se o trajnom izlučivanju albumina mokraćom u količini većoj od 300 mg dnevno koja je potvrđena u najmanje dva navrata u razmaku od tri do šest mjeseci. Povećana količina albumina, ali prolazna, može se naći kod upale u području mokraćnog sustava. Male količine albumina mogu biti u mokraći i kod zdravih ljudi, stoga je važno pratiti dinamiku promjena. Glomerularna filtracija pokazuje koliko se mililitara tekućine filtrira svake minute, prilagođeno standardnoj vrijednosti za površinu tijela (1,73 m2). Nije ista formula za osobe s prevelikom tjelesnom masom. U odraslih osoba bez bolesti bubrega standardni eGFR je 100-130 ml/min/1,73 m2. Ako je eGFR ispod 60 ml/min/1,73 m2 najmanje tri mjeseca, radi se o dugoročnoj (kroničnoj) bolesti bubrega. Mnogo kasnije bilježi se rast ureje, kreatinina, slabokrvnost, poremećaj elektrolita.

Najčešći simptomi

Simptomi, znakovi bolesti koje primjećuje bolesnik javljaju se u uznapredovalom stadiju i uključuju otečenost oko gležnjeva, očnih kapaka, otežanu kontrolu povišenog krvnog tlaka, poremećeno mokrenje - može biti prekomjerno, posebice noću, ili oskudno, svrbež kože, gubitak apetita, mučnina, umor, grčevi u mišićima, bljedilo, problemi sa spavanjem, disanjem. Osobe koje se liječe inzulinom s vremenom ga trebaju manje zbog dužeg zadržavanja inzulina u krvotoku. U završnoj fazi zatajenja, kada bubrezi rade 10-15 posto, potrebna je dijaliza ili transplantacija. Za razvoj dijabetičke nefropatije obično je potrebno da šećerna bolest traje oko deset godina. Redovite kontrolne preglede, bar jednom godišnje, treba provoditi u tipu 1 šećerne bolesti pet godina nakon dijagnoze, a u tipu 2 od momenta dijagnoze šećerne bolesti. Šećerna bolest tipa 2 može biti prisutna i do deset godina prije postavljanja dijagnoze. Nalazi upućuju na postojanje više rizičnih čimbenika dijabetičke nefropatije: nedovoljno dobra regulacija šećerne bolesti (HbA1c trebao bi biti manji od 7,0%), povećane vrijednosti ukupnog i LDL kolesterola, oštećenje očiju - dijabetička retinopatija.

Vrijednosti krvnog tlaka niste naveli - savjetujem da održavate do 130/80 mmHg. Potrebno je provjeriti albumine (proteine) u mokraći, odnosno odrediti omjer albumina i kreatinina u jednokratnom uzorku mokraće. Uz kreatinin potrebno je izračunati brzinu glomerularne filtracije - to je preciznija mjera sposobnosti bubrega. Prema dobivenim rezultatima treba prilagoditi lijekove za šećer, krvni tlak, masnoće. Dostupni su vrlo učinkoviti lijekovi za regulaciju šećera i krvnog tlaka, s povoljnim djelovanjem na srce i tjelesnu masu, a koji su za vas optimalni, odredit će dijabetolog. Ono što vi možete učiniti je redovita samokontrola šećera u krvi. Uz šećer natašte, povremeno kontrolirajte i dva sata nakon glavnih obroka, doručka, ručka večere. Natašte šećer ne bi trebao prelaziti 7,0, a dva sata nakon jela 8,5 mmol/L.

Kontrolirajte krvni tlak (osobe s povišenim krvnim tlakom trebale bi imati svoj aparat za kontrolu krvnog tlaka). Ako ne postižete ciljane vrijednosti šećera i krvnog tlaka, ne čekajte godišnju kontrolu, javite se ranije liječniku radi korekcije doza lijekova ili promjene farmakološke terapije. Učinkovitim liječenjem šećerne bolesti i krvnog tlaka može se spriječiti, odgoditi ili ublažiti ne samo oštećenje bubrega nego i drugih organskih sustava.

Pazite na prehranu

Ograničite unos soli na manje od 2,3 g dnevno, odnosno na jednu čajnu žličicu. Ograničite unos proteina na 0,8 g/kg tjelesne mase (ako liječnik ne odredi drugačije). U uznapredovalim slučajevima potrebno je ograničiti unos kalija i fosfata. Održavajte zdravu težinu. Ako je prekomjerna, smanjite je bar za 5-7%, razlika će biti višestruko vidljiva. Budite fizički aktivni, bar 30 minuta pet dana u tjednu, u skladu s vašim mogućnostima. Ako samo hodate, održavajte najbrži tempo u kojem možete bez poteškoća razgovarati. Ako uzimate lijekove bez recepta, provjerite kako djeluju na bubrege i posavjetujte se sa svojim liječnikom. Često korištenje i/ ili prekomjerne doze nekih lijekova protiv bolova mogu dovesti do zatajenja bubrega. Nemojte pušiti, nikotin štetno djeluje na bubrege.

Svoja pitanja šaljite na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Odgovore objavljujemo u magazinu Doktor u kući, koji izlazi svaki prvi četvrtak u mjesecu te na našem portalu živim.hr.