Bol doživljavamo puno intenzivnije ako ne znamo što možemo očekivati, tvrde znanstvenici

Kad slučajno dotaknemo nešto poznato, poput vruće tave, naš mozak već zna kakav osjećaj može očekivati i koliko to može boljeti. No, kad biste imali zavezane oči i kad ne biste imali pojma da dirate vruću tavu, osjetili biste intenzivniju bol, čak i ako tava nije bila dovoljno vruća da uzrokuje jaku opeklinu. Nova studija provedena na Odjelu kliničke medicine Sveučilišta Aarhus otkriva da to što ne znamo što možemo očekivati mijenja način na koji mozak interpretira bol, a to dovodi do toga da nešto boli jače, čak i ako ne postoji stvarna opasnost.

Termalna iluzija

U studiji koja je objavljena u časopisu Science Advances znanstvenici su proveli eksperiment u kojem su sudionici predviđali hoće li osjetiti toplinu ili hladnoću na podlaktici. No, ponekad su bili izloženi simultano i toplim i hladnim podražajima, što je izazvalo osjećaj žareće boli, pojavu koja je poznata pod nazivom termalna iluzija.

- Prijašnja istraživanja su pokazala da naša očekivanja oblikuju način na koji ćemo doživjeti bol. U ovoj studiji, htjeli smo otkriti može li neizvjesnost u tom očekivanju, odnosno situacija kad mozak nema jasno predviđanje, također povećati bol. Koristeći se pojavom takozvane termalne iluzije, uspjeli smo pokazati da, čak i kad se ništa opasno ne događa, to što ne znamo što očekujemo uzrokuje prilično visok stupanj boli – rekla je autorica studije, prof. Francesca Fardo.

Drugačiji pristup liječenju boli

Za potrebe studije znanstvenici su kombinirali sofisticirane snimke mozga s kompjuterskim modeliranjem kod 300 ispitanika. To im je omogućilo da vide kako su reakcije nesigurnosti povezane sa specifičnim dijelovima našeg mozga.

- Naša studija pokazuje da neizvjesnost, a ne samo očekivanje, ima važnu ulogu u osjetu boli. Prijašnja istraživanja na placebo i nocebo efektima pokazala su da očekivanje olakšanja može ublažiti bol dok očekivanje povrede može pojačati osjet boli. Naše otkriće tome dodaje još jedan sloj: kad je mozak nesiguran oko toga što može očekivati i nailazi na zbunjujuće signale, skreće na stranu opreza i intenzivira bol više nego što je potrebno – pojašnjava prof. Fardo. A to može utjecati na način kako liječimo bol i anksiozne pacijente.

- Kratkoročno, ovo otkriće može pomoći znanstvenicima koji se bave s boli da bolje razumiju kako ti procesi funkcioniraju, ali može pomoći i liječnicima u boljem planiranju strategija za kontrolu boli kako bi pacijenti osjećali manju nesigurnost u vezi onoga što ih čeka – rekla je autorica studije dodavši da sada imaju u planu ponoviti studiju na osobama s kroničnom boli te ispitati imaju li psihološki faktori, poput depresije i anksioznosti, također ulogu u načinu na koji doživljavamo bol.