Je li romantika još uvijek među nama?
 Foto: iStock
Razna lica ljubavi

Taj divni osjećaj koji svi barem jednom u životu doživimo...

Mijenjala je povijest, započinjala ratove, proslavila umjetnike, pružala nemjerljivu snagu najslabijima.

Piše: Ana Tafra


Ljubav. Najracionalnija definicija glasila bi: snažan osjećaj naklonosti, strastvene privrženosti, duhovna i/ili spolna privlačnost jednog bića prema drugome.

Stvaranje i nastajanje: neobjašnjivo.

Učinak na čovjeka: Mijenjala je povijest, započinjala ratove, proslavila umjetnike, pružala nemjerljivu snagu najslabijima.

Čini se da zato nije čudna ona čuvena dalmatinska: 'Da nije ljubavi, ne bi svita bilo…'

A mi ćemo ovim kratkim člankom svakako utvrditi da bez nje zasigurno ne bi bilo ni knjiga. Univerzalna i svevremenska neiscrpna tema o kojoj su napisane riječi i riječi, još uvijek je aktualna, još uvijek nas mami, još uvijek nam zaigra srcem, a na licu stvara osmijeh.

Nema knjige koja u svojoj fabuli ne spomene osjećaj koji svi barem jednom u životu doživimo. Govorimo sada o onoj romantičnoj ljubavi, upravo onoj koja najčešće stvara zaplete, nevolje i patnje junacima, a glavobolje čitatelju.

Kako bismo što jasnije prikazali prikaze ljubavi u romanima, navest ćemo nekoliko primjera romana s ljubavnom tematikom. Iz svega, dopustit ćemo vam da sami dođete do zaključka je li romantika još uvijek među nama, bez obzira na vrijeme, moderne žene i muškarce i česta zamjenjivanja njihovih uloga. Koliko realno romani prikazuju pravo stanje i možemo li pobjeći emocijama? Kako se ljubav manifestira u životu, a kako u fikciji? Prosudite sami.

1. Jane Austen: Ponos i predrasude

Naravno da ćemo započeti s jednom od najromantičnijih priča o ljubavi i nerazumijevanju koja se odvija u klasno svjesnoj Engleskoj pri kraju 18. stoljeća. Tko još ne zna za Bennettove? Možda još samo mlađe generacije nisu čule za plemenitašku obitelj koja je postupno osiromašila i čija gospođa majka Bennett očajnički nastoji svojih pet kćeri udati za što je moguće bogatije zetove. O da. Ozbiljni su poslovi u pitanju.

Lokalni balovi su najbolji za takve pothvate. Dok će se najstarija, zaljubljiva kći Jane zagledati u bogatog aristokrata gospodina Bingleya, prkosna Elizabeth će se uspjeti posvađati s gospodinom Darcyjem. Sigurna da dobro procjenjuje ljude, Elizabeth je Darcyja držala - hladnim i nedostojnim njezinih osjećaja. Tu kreće priča koja se može čitati više puta, a uvijek će se zaigrati s vašim osjećajima, umom i očekivanjima!

Čitatelji uživaju u njihovom prepucavanju i u drskim pogledima, dok im se duša slama jer istovremeno pate jedno za drugim. Roman je to koji prikazuje koliko ponos može učiniti štete i na koliko krivih putova nas može odvesti kriva informacija, predrasuda i egoizam.

Definitivno danas nije prisutan isti odnos između muškaraca i žena kao onda (jedno drugom se zasigurno ne obraćamo s VI), pitanje časti, ponosa i odgovornosti nešto su se izmijenile, no i dalje aktivno stvaraju razmirice u našim odnosima. Posebice zbog toga jer su se uloge pomalo zamijenile, žene postale samosvjesne i samostalnije, a muškarci se povukli korak natrag zbog ženske nadmoći. Bi li moderni Darcy planuo na Elizabeth? Ili bi se povukao? Bi li današnja Elizabeth bila još oštrija? Možda.

Ali po pitanju ljubavi i privlačnosti - sve bi ostalo isto.

2. Isaac Bashevis Singer: Rob

Mnogima je upravo ovaj roman knjiga koja se ucrtala u pamćenje. Nije ni čudno, s obzirom na veličinu ovog pisca koji je 1978. dobio Nobelovu nagradu za književnost. Mnogi bi rekli da je tema zabranjene ljubavi zbog religije pomalo klišeizirana. No, tu ovaj roman zaista iznenađuje i daje nešto mnogo više.

Poljska, 17. stoljeće. Ruski kozaci su protjerali Židove, a među njima i Jakova, koji je ostao bez supruge i djece. Ne imajući previše izbora, Jakov uskoro postaje robom poljskog plemića Jana Bzika. Četiri godine je u brdima čuvao Bzikove krave bez molitvenog šala i remenja, bez obredne odjeće i molitvenika. Uskoro se javlja i neopisiva ljubav između kršćanke Vande i Jakova.

Može li ljubav biti toliko velika da zbog nje odbacite sve svoje? Pogaziti sve u što vjerujete? Koliko strast može biti velika, a opčinjenost jaka za nekom osobom? Gubimo li se i mi danas, doživljavamo li iskustva za koja smo čvrsto tvrdili da nam se nikad neće dogoditi?

Ljubav u ovom romanu postaje jedan sveopći pojam koji nadzire cijeli svijet, stoga čitanje ovog romana možemo nazvati intelektualnim iskustvom.

3. Nina George: Mala pariška knjižara

Ovo je jedna od onih knjiga koje podsjećaju na moć knjiga, klasičnih ostvarenja, skrivenih na prašnjavim tavanima sa specifičnim mirisom tinte i žutog papira. One nas podsjete da su knjige poput naočala u novi svijet, mjesta gdje upoznajemo mnoštvo novih ljudi i naprosto - gradimo sebe. Knjižničar Jean Perdu je muškarac koji posjeduje moć – točno zna koja knjiga liječi koju bolest duše. Blago njemu, svatko će reći. Ipak, jedina osoba koju ne može izliječiti je on sam. Prije dvadeset jednu godinu, Jeana je iznenada ostavila Provansalka Manon s oproštajnim pismom koje nije nikada pročitao. Do sada.

Mlada Provansalka sve je samo ne obična djevojka, ona je izgubljena mlada duša, u traganju za srećom koje se istovremeno i smrtno boji, ona je predstavnik snažne žene s čeličnim oklopom i ranjivom dušom. Brani se suludim razmišljanjem: ljubav se ne smije usmjeriti samo na jednu osobu, jer tu sloboda prestaje.

Nepročitano pismo kao uvodni motiv potiče Jeana na putovanje, otkrivajući mu detalje njezinog naglog odlaska. A putovanje otkrije i još jednu prednost romana; iako se čini da je romantična ljubav glavna tema ovog romana, među recima ovog modernog klasika skriva se nešto drugog od onog naznačenog - od tajnovitog pisma mlade Provansalke…

Kakva je ljubav u fikciji, a kakva u zbilji? Odakle je krenulo romantično poimanje tog osjećaja? Jesu li knjige utjecale na zbilju ili zbilja na fikciju? Krije li se odgovor u knjigama? Mogu li nam dobre knjige razbistriti misli i dati odgovor o nama samima, mogu li nas odrediti kao osobu, obojati poput lakmus papira u odgovarajuću boju. Crvenu, na primjer? Jer što je književno djelo nego život, a život - jedno opširno književno djelo?

Linker
03. studeni 2024 13:33