Digitalni mediji sve više oblikuju svakodnevni život mladih, a znanstvena istraživanja pokazuju da njihov rani i intenzivni utjecaj može imati ozbiljne posljedice na mozak i mentalno zdravlje. Sve više istraživanja ukazuje na probleme koji se javljaju zbog pretjeranog izlaganja digitalnim tehnologijama, od poremećaja spavanja i koncentracije do emocionalnih i socijalnih teškoća, što dugoročno može utjecati na mentalno zdravlje i svakodnevno funkcioniranje mladih.
Najnovija studija objavljena u Journal of Human Development and Capabilities pod nazivom “Protecting the Developing Mind in a Digital Age: A Global Policy Imperative” (“Zaštita razvoja mozga mladih u digitalnom dobu: nužnost globalne politike”), potvrđuje ove nalaze. Studija je provedena 2025. godine, a analizirala je podatke iz samoprocjenjivačkih upitnika više od 100.000 mladih odraslih osoba diljem svijeta, uključujući i zemlje Europske unije, u dobi od 18 do 24 godine. Držim da je izuzetno važno skrenuti pozornost na ključne nalaze ovog istraživanja, pa evo.
Uglavnom, nalazi pokazuju da ranije posjedovanje pametnog telefona, osobito prije 13. godine, korelira s lošijim mentalnim zdravljem u mladosti. Sudionici koji su prvi put dobili pametni telefon u vrlo ranoj dobi izvještavali su o:
- povećanim suicidalnim mislima i osjećaju odvojenosti od stvarnosti,
- problemima u emocionalnoj regulaciji i nižem samopouzdanju,
- povećanoj agresivnosti i poremećajima pažnje.
Dakle, rezultati istraživanja samo potvrđuju ono o čemu se posljednjih godina intenzivno raspravlja u znanstvenoj literaturi kada je riječ o utjecaju digitalnih medija na razvoj mozga djece i mladih, a to je sve veći broj mentalnih poremećaja (anksioznih i depresivnih), kao i problematičnih oblika ponašanja i ovisnosti, uključujući digitalnu ovisnost, zlouporabu alkohola, kanabisa i stimulansa poput kokaina i amfetamina. Sve to često rezultira smanjenim samopouzdanjem, negativnom percepcijom vlastite osobe i otežanim svakodnevnim funkcioniranjem.
Studija također naglašava kritičnu ulogu roditelja i potrebu za njihovom edukacijom o emocionalnoj pismenosti te aktivnim radom na sebi. Svjesni roditelji bolje prepoznaju rane znakove stresa i anksioznosti kod djece, mogu uspostaviti zdrave granice u korištenju digitalnih medija i potaknuti razvoj emocionalne otpornosti i socijalnih vještina kod mladih, čime se značajno smanjuje rizik od poremećaja ponašanja i ovisnosti.
Mentalno zdravlje mladih: glavni nalazi i implikacije
Emocionalni i ponašajni izazovi mladih dodatno utječu na njihovo već ionako krhko samopouzdanje, oblikujući negativnu sliku o sebi i otežavajući im svakodnevno funkcioniranje i emocionalnu stabilnost. Takvi obrasci ponašanja upućuju na dublje neurobiološke promjene koje se događaju u mozgu tijekom ranog i intenzivnog izlaganja digitalnim medijima. Kako bismo bolje razumjeli mehanizme koji stoje iza tih promjena, važno je osvrnuti se na širi kontekst recentnih neuroznanstvenih istraživanja.
Neurološki učinci ranog izlaganja digitalnim tehnologijama
Većina recentnih neuroznanstvenih istraživanja pokazuje da prekomjerno korištenje digitalnih medija u ranoj dobi može usporiti razvoj frontalnog režnja mozga, koji je ključan za kontrolu impulsa, socijalnu prilagodbu i emocionalnu regulaciju. Dugotrajno izlaganje ekranima povezano je i s poremećajima spavanja, kroničnim stresom i smanjenom sposobnošću uspostavljanja autentičnih socijalnih veza. Slične neurološke učinke pokazuju i istraživanja o zlouporabi stimulansa poput amfetamina i kokaina, te dokumentiraju promjene u dopaminskom sustavu i smanjenje volumena sive tvari u frontalnom režnju, što dovodi do impulzivnosti, problema u regulaciji emocija i povećanog rizika od ovisničkog ponašanja (studije Volkow i sur., 2004., 2019.; Goldstein et al., 2007. op. a.).
Smanjena funkcionalnost frontalnog režnja objašnjava povećanu impulzivnost, poteškoće u regulaciji emocija i veću ranjivost na ovisnosti kod mladih. Ovi podaci sugeriraju da rana i intenzivna izloženost bilo digitalnim medijima ili stimulansima može imati dugoročne negativne učinke na razvoj mozga i mentalno zdravlje mladih.
Svaka promjena počinje od roditelja - uloga emocionalne kompetencije u odgoju
Jedan od ključnih zaključaka studije i širih istraživanja jest potreba za aktivnim uključivanjem roditelja u proces emocionalnog i digitalnog odgoja. Iako je istina da postoje brojne slabosti i izazovi u sustavu u Hrvatskoj, nema smisla svu odgovornost prebacivati isključivo na institucije, škole ili društvo u cjelini. Najlakše je pronaći krivca izvan sebe, no istinska promjena započinje tamo gdje imamo najveći utjecaj, u vlastitom domu, kroz način na koji reagiramo, komuniciramo i odgajamo svoju djecu.
U konačnici, koliko god to ponekad bilo neugodno ili teško prihvatiti, djeca su odraz i refleksija svojih roditelja. Sve što ih oblikuje - od emocionalnog reagiranja do svakodnevnih navika – u velikoj mjeri dolazi iz primjera koji vide kod svojih roditelja. Zato svaka stvarna promjena počinje od nas samih: od naše spremnosti da preuzmemo odgovornost, osvijestimo vlastite obrasce i radimo na sebi kako bismo mogli postati primjer emocionalne zrelosti, otpornosti i odgovornog korištenja tehnologije.
Edukacija roditelja o emocionalnoj pismenosti i vlastitom radu na sebi ključna je iz nekoliko razloga:
- Prepoznavanje ranih znakova stresa, anksioznosti i depresije kod djece - roditelji koji razumiju vlastite emocije i mehanizme stresa bolje uočavaju prve znakove problema kod djece, što omogućava pravovremenu intervenciju i preventivno djelovanje.
- Uspostavljanje zdravih granica u korištenju digitalnih medija - roditelji koji rade na sebi svjesniji su svojih navika i granica te mogu učinkovitije postaviti pravila i smjernice za korištenje tehnologije kod djece.
- Razvoj emocionalne inteligencije i otpornosti kod mladih - kada roditelji modeliraju zdravo upravljanje emocijama i stresom, djeca razvijaju snažnije socijalne vještine i otpornost, smanjujući rizik od ovisnosti, impulzivnog ponašanja i emocionalnih poremećaja.
- Primjer zdrave regulacije emocija i socijalnih vještina - roditelji koji rade na sebi postaju autentični modeli emocionalne kompetencije, što izravno utječe na emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj djece.
Kroz kontinuiran rad na sebi i edukaciju, roditelji ne samo da štite mentalno zdravlje svoje djece, već i oblikuju pozitivnu obiteljsku kulturu emocionalne otpornosti i socijalnih vještina, stvarajući temelje za zdrav razvoj, samopouzdanje i stabilnost mladih generacija.
Put prema zdravom odrastanju
Budući da znanstvena istraživanja potvrđuju negativne učinke ranog i intenzivnog kontakta s digitalnim medijima na mentalno zdravlje djece, što se očituje porastom anksioznih i depresivnih poremećaja, problematičnih oblika ponašanja i ovisnosti - sve to ukazuje na hitnu potrebu za preventivnim mjerama, edukacijom roditelja i aktivnim radom na razvoju emocionalne pismenosti.
Samo kroz koordinirane napore na individualnoj, poglavito obiteljskoj, a zatim i društvenoj razini moguće je osigurati zdravo emocionalno i mentalno odrastanje novih generacija. Roditeljski rad na vlastitim emocijama i ponašanju ne znači samo pomagati djeci - on stvara stabilno i sigurno okruženje koje potiče njihov zdrav razvoj, samopouzdanje, otpornost i socijalne vještine. Tek kada roditelji osvijeste vlastite disfunkcionalne i maladaptivne obrasce, radeći na sebi i postavljajući primjer zdravog ponašanja, djeca ne samo da uče kako regulirati vlastite emocije, nego i razvijaju sposobnost prepoznavanja i rješavanja problema, jačaju socijalnu kompetenciju i otpornost na stres i izazove suvremenog svijeta.
Istovremeno, škole i lokalne zajednice trebaju aktivno sudjelovati u preventivnim programima, educirati i podržavati mlade te usmjeravati korištenje digitalnih medija na način koji potiče njihov zdrav razvoj i kvalitetno emocionalno odrastanje. Koordinirani rad svih razina - individualne, obiteljske i društvene – omogućuje kreiranje sustava podrške koji štiti mentalno zdravlje djece i mladih, ali i oblikuje generaciju sposobnu za samopouzdano, odgovorno i kreativno življenje.
U konačnici, zdrav put odrastanja započinje kod svakog roditelja pojedinačno, ali se ostvaruje kroz zajednički angažman obitelji, obrazovnih institucija i društva. Kada odrasli preuzmu odgovornost za vlastite reakcije, emocije i ponašanja, stvaraju uvjete u kojima mladi mogu rasti u emocionalno stabilne, samosvjesne, odgovorne i kreativne osobe, razvijajući sposobnost suočavanja s izazovima, preuzimanja inicijative, njegovanja empatije i izgradnje odnosa temeljenih na poštovanju i povjerenju. To je po meni najbolji temelj za buduće generacije i temelj na kojem cijelo društvo može graditi zdravu, otpornu i svjesnu zajednicu, sposobnu prepoznati i aktivno oblikovati svoju budućnost.
Mirella Rasic Paolini, specijalistica za mentalno zdravlje i holistička terapeutkinja
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....