Što vas nitko ne upozorava o kupanju: opasnost vreba i u plićaku

Boravak u vodi donosi niz dobrobiti za tijelo i um; od smanjenja stresa i poboljšanja kondicije do olakšavanja simptoma kroničnih bolesti poput artritisa i dijabetesa. No, dok plivanje i vježbanje u vodi pozitivno djeluju na zdravlje, voda u isto vrijeme krije opasnosti koje se često podcjenjuju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je jedan od vodećih uzroka smrti povezanih s ozljedama, osobito među djecom i mladima, a svake godine u svijetu život izgubi više od 300.000 ljudi.

Ni Hrvatska nije iznimka, samo u 2023. godini od utapanja je smrtno stradalo 68 osoba, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Stručnjaci upozoravaju da je prevencija ključna te naglašavaju važnost pridržavanja sigurnosnih preporuka kako bi boravak u vodi bio isključivo izvor užitka i zdravlja. Hrvatski zavod za javno zdravstvo stoga donosi preporuke za povećanje sigurnosti prilikom boravka u vodi:

Stalan nadzor djece u vodi

Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece. Manja djeca mogu se utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom razdoblju. Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim plastičnim bazenima. Inzistirajte na tome da dijete za svaki ulazak u vodu traži vaše dopuštenje i ograničite vrijeme boravka u vodi – objasnite djetetu zašto je važan odmor.

Zaštita prilaza bazenima i spremnicima s vodom

Djeci treba onemogućiti slobodan pristup bazenima, spremnicima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na spremnicima s vodom, bunarima i sličnim mjestima trebaju biti zaključani i zaštićeni od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati spremnici ili veće posude koje se mogu napuniti vodom. Ispraznite kade, kante, spremnike i dječje bazene odmah nakon upotrebe. Spremite ih naopako okrenute i izvan dohvata djece.

Svladavanje vještine plivanja

Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 posto. Djecu koja su završila obuku iz plivanja treba i dalje stalno nadzirati i pomagati im u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom iskusnijih plivača.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega. Sigurnosni prsluk preporučuje se prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima za sve osobe, djecu i odrasle.

Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom

Kod kupanja u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza iz plitkog dijela u dubinu te zbog struja i virova.

Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi

Osim zabave, kupanje i plivanje nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu bez prethodne provjere sigurnosti i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka.

Oprez kod ronjenja

Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano, forsirano disati) prije uranjanja. Treba poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti

Osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije, trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Izbjegavanje konzumacije alkohola

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja, uključujući poremećaj svijesti, smanjenu kontrolu rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače. Stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.

Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti osnovne mjere oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:

• Hitna medicinska služba: 194
• Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije: 112