Psihologinja Sabol: Jednu stvar biste trebali napraviti odmah nakon godišnjeg odmora, bit će vam lakše

Postoje brojne teorije i pregršt savjeta o tome zašto je povratak na posao nakon godišnjeg odmora tako težak, no nema sumnje da je mnogima jedan od najtežih dijelova odlaska na godišnji odmor upravo povratak svakodnevici nakon njega.

U prosjeku su nam potrebna tri dana da uopće počnemo doživljavati da smo na godišnjem odmoru, pa nakon toga uronimo u blagodati koje on pruža, ali i nakon povratka također nam treba tri do pet dana da se uhodamo u rutini. Stručnjaci ističu da bez obzira na to što radimo, svaki posao zahtijeva da naš mozak radi na specifične načine pa nam je zato teško odmah uroniti u posao s puno elana.

"Većina, naime, u profesionalnom okruženju ulaže dodatni napor u prilagođavanju radnoj sredini, od načina komunikacije, do odijevanja, a toga smo lišeni na godišnjem odmoru. Tada se odmara i naš mozak - od profesionalnog govora, dinamike na radnom mjestu i društvene navigacije. Dok se opuštamo i dopuštamo si da svoje dane odmora nastanimo s više svjesnosti (ispruženi u hladu, plutajući u otvorenoj vodi ili istražujući znamenitosti drugih destinacija), a toga ima malo onda kad putujemo na posao, prijavljujemo se na ulazu ili izlazu iz ureda, sudjelujemo u sastancima, zakazujemo i obavljamo naša radna zaduženja", kažu psiholozi i dodaju: "Osigurajte da je svjesnost nešto u čemu možete uživati tijekom cijele godine, a ne samo tijekom slobodnog tjedna na odmoru. To će vam pomoći olakšati prijelaz između godišnjeg odmora i povratka na posao."

Pomaže svjesnost

Savjetuje se stoga integrirati svjesnost u naš radni dan tako da smo prisutni svim osjetilnim iskustvima na vlastitom radnom mjestu: miris kuhane kave, magla ranog jutarnjeg putovanja na posao ili zvuk kiše koja lupa po prozorskom staklu.

Istraživanja su jasno pokazala da tijekom niza desetljeća sjedilački način života šteti tijelu i, zapravo, čini nas manje produktivnima. Unatoč tome, gotovo svi poslovi uključuju sjedenje ili stajanja s vrlo malo kretanja. S druge strane, odmor nudi našem tijelu drugačije iskustvo. Na odmoru se najčešće budimo kada nam to prirodno dođe, odmaramo se kada smo umorni, a između toga biramo aktivnosti koje želimo i koje smo motivirani raditi. Ukratko, kada smo na odmoru, usklađujemo se sa svojim tijelom na sasvim drugačiji način nego što nam je dopušteno tijekom radnog dana. Ovo duboko opuštanje možda je razlog zašto je jedna studija studenata stomatologije pokazala da ljudska tijela zacjeljuju znatno brže na odmoru nego tijekom razdoblja visokog stresa.

Tome se može doskočiti tako da na poslu pronađete prilike za kratke pauze, koristite toalet što je moguće više udaljeniji od vašeg radnog stola, tijekom pauze prošećete oko zgrade i sl. Sve će vam to pomoći da iskusite više senzacija tijekom radnog dana.

Psihologinju Ivanu Sabol pitali smo koje konkretne strategije ona predlaže da bi nam povratak poslu i svakodnevnoj rutini prošao što bezbolnije.

- Prisjetite se kako ste se osjećali prije dva ili tri tjedna, pred početak svog ljetnog odmora. Bili ste umorni, razdražljivi, rastreseni? Eh, pa sada to niste! Napunili ste baterije, odmor je prošao, vraćate se u svoju svakodnevicu, u poznati ritam. Čini li vas to nervoznim? Nema razloga. Samo se opet treba pripremiti. Vraćate se, svojoj kući, svojim obavezama, ali i svom načinu života - kaže psihologinja Sabol.

SHUTTERSTOCK

Ponovo ćete sresti svoje prijatelje pa psihologinja savjetuje da s njima odmah dogovorite druženje uz kavu ili piće.

- Saznajte kako su oni proveli odmor, ispričajte im svoja iskustva. Anegdote s ljetnih destinacija su prigoda da ponovo proživite ugodu s odmora. Naravno, čekaju vas i radne obaveze, ali to je ono što vam je poznato, neće vas oboriti s nogu. Vi ste puni energije, samo je treba ‘probuditi‘. Za prve dane planirajte ‘uhodavanje‘, pregledajte što ste ostavili neobavljeno ili poluobavljeno. Možda su vam suradnici ostavili nešto svog posla, ako su sada oni na odmoru. I to je normalno. Duboko udahnite i primite se posla - upućuje psihologinja.

Uz posao roditelje čeka i povratak u školu njihove djece pa i to može biti stresno.

- Djecu ste na odmoru malo raspustili. I oni su tražili više slobode i nazivali to kreativnošću. Dogovorite s njima kako će postepeno preuzeti uobičajeni ritam. To znači da nema više odlaska na spavanje oko ponoći, jutarnje buđenje je stvarno jutarnje, a ne oko podneva. Kao što vi imate radne obaveze, i oni ih imaju. Dobro je da vaši školarci pregledaju što su ih učili u protekloj školskoj godini, možda već imaju i nove udžbenike, pa "bacite mamac", neka vide što ih čeka. Budite kreativni, zainteresirajte ih, znatiželja je dobar motivator - kaže I. Sabol.

SHUTTERSTOCK

Ako imate osjećaj, dodaje, da je povratak u stvarnost pretežak, baca vas u pesimistično raspoloženje, prihvatite da je to samo privid, trenutačna percepcija.

- Vaš mozak je još na odmoru. Niste postigli radnu temperaturu. Što bi ga moglo pokrenuti? Možda planovi za slijedeći odmor? To je predaleko, ali za zagrijavanje može proći. Sigurno ste na proteklom odmoru otkrili da ima i nekih slabosti, loših rješenja? Možda možete predvidjeti što bi se moglo izbjeći ili naći već sada bolje. Planiranje je uvijek korisno, jer ne košta ništa, ali vas okupira i pruža osjećaj da radite nešto korisno za budućnost - savjetuje Sabol. Ističe još jedan dobar korak koji će biti odličan i za cjelokupno zdravlje.

- Govoreći o planiranju, prisjetite se da ste opušteni na odmoru sami sebi obećali da ćete po povratku s odmora posjetiti svog zubara ili obiteljskog liječnika, jer čovjek treba brinuti o svom zdravlju. Sistematski ili kontrolni pregledi važna su prevencija, kako biste izbjegli neko veće zlo. Eto, po povratku s odmor, planirajte javiti se svojim liječnicima, osjećat ćete se bolje, čak i ako saznate da neki zub morate popraviti - kaže psihologinja.

Nova pravila prehrane

Razmislite i o promjenama u prehrambenih navika, savjetuje psihologinja.

- Mnogi su se tako opustili da kućna vaga pokazuje da ste teži nego što ste mislili. To što vam je odjeća postala pretijesna nije posljedica pranja (hoće se neka košulja ili majica skupiti u pranju), ali ne zavaravajte se, centimetri ili kilogrami su posljedica prekomjernog uživanja u delicijama. Jedite više malih obroka dnevno, jer tako potičete metabolizam. Ako mislite da je jedan obrok dnevno dovoljan, a praksa je da je to onaj u kasnijim satima iza kojih se opušteno uvalite u fotelju pred televizor, vaš mozak će zaključiti da je to sve što će u dogledno vrijeme dobiti vaš organizam... pa će pospremiti dobivene kalorije u masno spremište. To vam baš ne treba! - kaže.

S "odmora za pamćenje" niste se vratili samo vi, jer putne torbe su pune ljetne robe koju treba oprati i pospremiti do nekog drugog" toplog vala".

- Iako se bolje osjećate dok se pakirate za odlazak na odmor, ovo što vas sada čeka, nažalost, morate obaviti. Samo bez uzrujavanja, primite se posla i veselite se, unaprijed, kako će hrpa biti sve manja, a posao će, većim dijelom obaviti vaša perilica. Vi ste samo nadzorno tijelo i koordinator. Uživajte u šefovskoj ulozi. Nastavite sa šefovanjem, pa posao pospremanja podijelite ostalim članovima obitelji. Imate li sreće, djeca su već dovoljno velika da imaju svoju sobu i svoje ormare. Podignite važnost na višu razinu i objasnite da je to odgovoran posao koji ste im prepustili jer su dovoljno veliki da ga mogu odraditi. Pohvalite ih svakako za pomoć jer svačiji rad zaslužuje pohvalu. To se zove upravljanje na suradnički način (i donosi bolje rezultate) - kaže Sabol.

Čitav dan na poslu

Ono što vas može zabrinuti, ističe psihologinja, je da imate osjećaj da, iako odmoreni, nekako nemate snage da izdržite čitav dan na poslu.

- Polako, treba vremena. Niste se lako privikli ni na odmaranje, prvi dani odmora bili su vam jednako neobični, ali lako se čovjek nauči na ugodno, zar ne? Ne pretjerujte s poslovima, ali pomozite si tako što ćete se bolje organizirati. Možete vi to, planirajte poslove, stvorite prioritetnu listu, ispišite zadatke i precrtavajte obavljeno. Ne ćete vjerovati koliko je efikasno vidjeti koliko ste toga uspješno odradili. Ne dajte se demoralizirati ako niste odradili sve što ste planirali (možda je plan bio nerealan, a neke stvari su propale zbog "više sile"- nestalo je struje, pokvario se aparat). Zato postoji popravni rok, neobavljeno planirajte ponovo, za drugi dan. Ne odustajte, uporni pobjeđuju! - zaključuje psihologinja.