Ova jednostavna navika može vas učiniti sretnijima, zdravijima i manje pod stresom

Biti ljubazna osoba je jednostavno, no da biste to bili na dnevnoj bazi, potrebno je uložiti malo vremena i truda. Prisjetite se trenutka kad ste se vi našli u nekom problemu i kad vam je netko pomogao. Možda vam je nedostajalo 50 centi na blagajni i osoba iza vas u redu spremno je dodala novac. Ili ste se možda mučili da izađete s bebom u kolicima iz tramvaja i slučajni prolaznik je stao da vam pomogne. Takva vam je pomoć vjerojatno prištedjela frustraciju (a možda i suze ako ste bili naročito pod stresom), no zapravo nije iziskivala previše truda i napora od te druge osobe.

- Nikada ne znate kako mali čin dobrote i ljubaznosti može puno značiti nekome drugome jer često ne dobivate takvu povratnu informaciju. No, zaista je važno pamtiti takve trenutke kad je netko vama pomogao u životu te ih uzvratiti nekim drugim ljudima – kaže Kelli Harding, izvanredna klinička profesorica psihijatrije na Sveučilištu Columbia i autorica knjige The Rabbit Effect.

Trenirajte ljubaznost

Kad netko pomogne drugoj osobi, obje strane imaju dobrobiti od toga.

- Čin ljubaznosti i velikodušnosti aktivira iste centre u mozgu kao dobivanje novca ili hrane ili čak kao seks. To je isti sustav nagrađivanja koji djeluje vrlo umirujuće jer je ljubaznost urođena ljudima. To ujedno znači da je činjenje takvih malih djela ljubaznosti i dobrote zapravo ključno za naše zdravlje – smatra dr. Harding, dodajući da nitko nije ljubazan 24 sata dnevno, ali svatko može svaki dan pronaći neku priliku da trenira svoje „mišiće za ljubaznost”. Kako biste to lakše proveli u djelo, ovo su četiri znanstveno poduprta načina da postanete (i ostanete) ljubaznija osoba.

• Počnite u vlastitom domu

- Kad se probudite, zagrlite svog partnera, a kasnije tijekom dana pošaljite mu poruku koliko ste zahvalni što ga imate – predlaže dr. Harding. Naravno, ne ide sve uvijek glatko s članovima obitelji i ponekad je teško ljubazno reagirati ako se tako ne osjećate, ali nešto ipak možete učiniti.

- Najveći izazov u vlastitom domu je kad se razbuktaju frustracije, što je prirodan dio suživota ljudi u malom prostoru. Kad se stvari zahuktaju, predložite da se razdvojite na nekoliko minuta. Napraviti stanku i raditi nešto drugo samo nekoliko minuta nevjerojatno je važna i korisna stvar. To omogućuje da se vaša frontalna kora vrati u „normalno” stanje, a onda je i mnogo veća vjerojatnost da ćete biti pomirljiviji i smireniji u razgovoru koji slijedi, kako god on bio nezgodan. A to je također čin ljubaznosti – pojašnjava dr. Harding.

Živite sami? Nema problema. Povedite svog psa u dugu šetnju, kupite mu omiljenu poslasticu ili otiđite sami u šetnju i stanite da pogladite nekog psa ili mačku u prolazu.

- Lijepe geste prema kućnim ljubimcima i životinjama dokazano popravljaju raspoloženje – tvrdi dr. Harding te napominje da isti učinak možete postići i brigom o biljkama u vlastitom domu.

- Imamo toliko snažnu urođenu potrebu da brinemo o nekome i da netko brine o nama da se čak i briga za biljke pokazala korisnom za zdravlje – kaže dr. Harding.

Ljubaznost može značajno poboljšati mentalno zdravlje, jer stvara osjećaj zajedništva i podrške, smanjuje stres i povećava emocionalnu dobrobit.

Pixel-Shot/Shutterstock

• Obratite pažnju na svoje susjede

Umjesto da funkcionirate na autopilotu, napravite svjestan kontakt očima, nasmiješite se i pozdravite.

- Ljudi se tome često iznenade, ali gotovo uvijek uzvrate osmijeh i primjećujem da onda oni isto to prenose na neku drugu osobu. Osim toga, studije pokazuju da redovito pozdravljanje susjeda s osmijehom do šest puta dnevno povećava dobro raspoloženje - kaže dr. Harding. No, dodaje da to nije jedini način da širite ljubaznost u svojoj lokalnoj zajednici. Mali, ali značajan čin ljubaznosti može biti da zahvalite nekome na nečemu, a isto tako možete kreirati grupu susjeda ili se pridružiti postojećoj na Facebooku ili WhatsAppu. Tu možete razmjenjivati korisne informacije poput preporuka za dobar restoran ili za pouzdanu dadilju. Jedni drugima možete tako pomagati, a ujedno i osnažiti zajedništvo u svom kvartu. Ako vam nije do druženja, pokupite s poda otpad (čak i ako vas nitko ne vidi da ste učinili tu lijepu gestu, to je i dalje lijepa gesta).

- Kad se ljudi trude da njihovo susjedstvo izgleda čišće i ljepše, podaci pokazuju da se u toj zoni smanjuje neprikladno ponašanje, kao i stopa depresije. To ne moraju nužno biti neki veliki projekti uređenja susjedstva. To može biti nešto toliko jednostavno poput stavljanja nekoliko teglica cvijeća na prozor ili sadnje cvijeta uz rub pločnika. A možete i susjedima pokloniti jednu teglicu. Uljepšat ćete dan i sebi i njima – savjetuje dr. Harding.

• Širite ljubav

Kad se uhodate s ljubaznošću, usredotočite se malo na odnose koje ste možda uzimali zdravo za gotovo, poput odnosa s kolegama na poslu ili prijateljima.

- Provodimo trećinu svog života na poslu ili radeći, a ljubaznost nekako kao da nije dio te slike. No, studije su pokazale da su ljudi produktivniji, rjeđe su na bolovanjima i općenito sretniji kad imaju podršku u radnoj okolini. I ne morate biti nadređeni da biste drugima mogli uljepšati dan. Ispecite kolač i odnesite ga na posao te podijelite s kolegama, pitajte kolegu za njegova bolesna roditelja ili ponudite pomoć nekome tko je pretrpan poslom. Priliku za ljubaznost možete imati i s prijateljima koje ne vidite i ne čujete često.

- Počela sam provoditi u djelo svoju ideju da, ako sam slobodna i pomislim na nekoga, odmah pokušam stupiti u kontakt s tom osobom. Javim se i kažem „Zdravo, baš mislim na tebe, nadam se da si dobro”. Možete poslati i poruku, ako želite. Dovoljno je par sekundi da je napišete, no ljudi se često osjećaju toliko udaljeni od svega i obuzeti svojim problemima da, kad se pojavi takva poruka, trenutačno osjete olakšanje znajući da se netko ipak sjetio da postoje i da je nekome ipak stalo do njih.

• Volontirajte

Volontiranje je najveći čin ljubaznosti i dobrote koji možete dati od sebe.

- Istraživanja pokazuju da ljudi koji volontiraju žive duže, sretniji su i aktivniji. Ako možete, aktivirajte se u pučkoj kuhinji, skloništu za napuštene životinje ili besplatno podučavajte nekoga. Podići ćete svoje raspoloženje, a istodobno učiniti nešto dragocjeno za nekoga drugoga. Pozitivne socijalne veze su ono što nam je potrebno da bismo preživjeli, to potvrđuju sve studije – zaključuje dr. Harding.