Djeca gube važne fine motoričke vještine, male precizne pokrete koji omogućuju da zavežemo žnirance, pišemo olovkom, slažemo kockice... Prema nedavnoj anketi portala Education Week, 77 posto nastavnika izjavilo je da učenici imaju sve veće probleme s korištenjem olovaka, kemijskih olovaka i škara, a njih 69 posto uočilo je da djeca danas teže vežu cipele nego što su činila prije samo pet godina. Za takve promjene ne postoji samo jedan krivac, stručnjaci ukazuju na zajednički utjecaj vremena provedenog ispred ekrana, mijenjanja navika i stjecanja drugačijih iskustava u djetinjstvu.
Izgleda da je svoje učinila i pandemija covida-19. Studija provedena na više od 250 američkih beba rođenih u prvoj godini pandemije pokazala je da su u dobi od šest mjeseci postizale slabije rezultate na testovima fine motorike nego bebe rođene prije pandemije. Profesorica Lauren Shuffrey, koja je provela studiju, rekla je da je teško znati je li uzrok slabijih rezultata veći prenatalni stres ili drugačije okruženje u kojem su bile te bebe u svojim prvim mjesecima. I zaposlenost očeva i majki ima utjecaja, jer djeca svih uzrasta roditelja koji rade provode više vremena pred ekranima, što je čimbenik povezan s kašnjenjem razvoja u finoj motorici.
Kako ekrani istiskuju igru
Vrijeme provedeno pred ekranima - telefonom, tabletom, televizorom - smanjuje vrijeme u kojem djeca izrađuju, crtaju i grade. Učenje putem računala je korisno, ali ono ne razvija finu motoričku kontrolu koja proizlazi iz pisanja, bojenja, rezanja, lijepljenja... Igra na otvorenome, koja je ključna za razvoj fine i grube motorike, također je u opadanju.
- Djeca danas ne kopaju, ne skupljaju cvijeće, ne bacaju loptu..., sve zanimljive dječje aktivnosti i one koje sama osmišljavaju, kao da nestaju - upozorava Steven Barnett, suvoditelj Američkog nacionalnog instituta za istraživanje ranog obrazovanja na Sveučilištu Rutgers.
Na slabiji razvoj vještina utječu čak i praktična rješenja kojih je sve više u domaćinstvu, primjerice, rastezljive hlače bez patentnih zatvarača i dugmadi, ambalaža koja se lako otvara itd. Takvi prečaci lišavaju djecu mogućnosti vježbanja različitih pokreta.
Frustrirana djeca
Promijenile su se i omiljene igračke, kaže Amy Hornbeck, mentorica nastavnika javne škole u New Jerseyu. Magnetske pločice koje se lako spajaju zamijenile su slagalice i drvene kocke koje zahtijevaju strpljenje i preciznost. Uz to, djeca sve manje čitaju iz zabave, pokazalo je istraživanje Centra Pew Research, a to ne utječe samo na pismenost, nego se loše odražava i na sposobnosti kao što su raspon pažnje i fokus, koje su ključne za razvoj fine motorike. Zbog toga raste razina frustracije jednostavnim zadacima, kao što je zakopčavanje jakne, pa djeca nerijetko od njih odustaju.
Mogu li se vještine opet razviti
Pomoći ima, ali roditelji moraju biti jako aktivni i dosljedni. Mentorica Hornbeck predlaže roditeljima da što češće uvode djeci igre i zadatke koji potiču finu motoričku aktivnost: mogu zajedno kuhati, izrezivati sličice, skupljati kamenčiće, točiti vodu u čaše, cijediti spužve u kadi, crtati i bojiti, naravno, i čitati, računati bez kalkulatora, mogućnosti je puno. Važno je da su pritom isključeni svi ekrani, pa i roditeljski pametni telefoni, jer ovdje nije riječ o natjecanju ekrana i ostalih aktivnosti, nego o razvoju vještina važnih za život.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....