Nije mit, ljetna tuga doista postoji i češće pogađa ovaj spol. Ublažite je uz šest korisnih savjeta doktora

Kad se govori o sezonskom afektivnom poremećaju, većina nas odmah će pomisliti na tipičnu zimsku depresiju koju karakteriziraju melankolija, letargija i želja za izolacijom u najhladnijim mjesecima godine. Ipak, postoji i manje poznat, ali jednako neugodan oblik sezonskog afektivnog poremećaja, a to je ljetni sezonski afektivni poremećaj. Nasuprot uvriježenoj percepciji ljeta kao godišnjeg doba u kojem je sve veselo i lepršavo, neke osobe upravo u tom razdoblju doživljavaju pogoršanje raspoloženja, postaju razdražljive, anksiozne i muči ih nesanica.

Ljeto nije bezbrižno za sve

- Ljetni sezonski afektivni poremećaj može biti izazvan kombinacijom bioloških i okolišnih čimbenika. Jedan od čimbenika je prekomjerna izloženost sunčevoj svjetlosti koja može poremetiti razinu melatonina i serotonina, dviju ključnih kemijskih tvari za regulaciju sna i raspoloženja. Tu su i visoke temperature i vlaga koje, osim što remete cirkadijurni ritam tijela, povećavaju razdražljivost i anksioznost, osobito kod osoba koje su tome sklone. Utjecaj može imati i promjena u svakodnevnoj rutini zbog ljetovanja i godišnjeg odmora, a to kod osoba koje u rutini pronalaze mir i utjehu može izazvati stres. Naposljetku, tu je i društveni pritisak povezan s ljetnim mjesecima, a to je svakako nametnuta ideja da svi tada moramo biti sretni i bezbrižni, aktivni i u formi po svaku cijenu, što može intenzivirati osjećaj neprilagođenosti i potrebu za izoliranjem od okoline - objašnjava profesor Adam Borland, psihijatar s Klinike Cleveland.

Češće pogađa žene

Kao i kad je riječ o zimskom sezonskom afektivnom poremećaju, i kad je u pitanju ljetni oblik, žene su pogođene češće od muškaraca. Prema nekim podacima, žene imaju čak četiri puta veći rizik za ljetni sezonski afektivni poremećaj u odnosu na muškarce, a najčešće se javlja u dobi između 18 i 30 godina.

Kako prebroditi ljetnu krizu raspoloženja

Kako bi se spriječila ili lakše prebrodila ova ‘ljetna tuga‘, prof. Borland kaže da je potreban multidimenzionalan pristup koji spaja zdrave navike i strategije usmjerene na zdravlje. Za borbu protiv ljetnog sezonskog afektivnog poremećaja korisno je:

• pronaći svježe i dobro prozračene prostore, i
• zbjegavati prekomjernu izloženost sunčevoj svjetlosti i toplini te
• usvojiti tehnike opuštanja poput meditacije ili joge kako biste stres zadržali pod kontrolom.

Za regulaciju biološkog ritma tijela, bilo bi dobro održavati stabilnu rutinu spavanja, tako da svaki dan odlazite na počinak i budite se u približno isto vrijeme. Izuzetno je važna i uravnotežena prehrana koja će vam pomoći da izbjegnete nagle promjene raspoloženja. Na kraju, nemojte zanemariti ni socijalnu podršku: razgovor s prijateljima i obitelji može vam pružiti dragocjenu podršku i pomoći da lakše kontrolirate simptome ovog poremećaja.