Istinite kriminalističke priče, poznatije kao true crime, postale su nevjerojatno popularne zadnjih godina, privlačeći milijune ljudi na dokumentarce, podcaste i knjige o stvarnim zločinima. Te priče najčešće budu neobične, izopačene i vrlo napete, a gledateljima predočavaju kako to izgleda zločinački um i njegovo djelovanje. Ali dok se prejedamo takvim jezivim pričama, trebali bismo razmisliti o tome kako one mogu utjecati na naše mentalno zdravlje. Gledanje ili slušanje true crime sadržaja može na nas imati veći utjecaj nego što smo mislili. Evo kako naša opsesija true crimeom utječe na naše umove i emocije i zašto je važno razumjeti taj utjecaj.
Ovisnička priroda kriminalističkih emisija
Lako je postati zadubljen i zainteresiran u strašne priče pravih kriminalističkih događaja, ali ono što počinje kao hobi vođen znatiželjom može brzo utjecati na nečije mentalno zdravlje.
Oni koje true crime sadržaj baš i ne interesira njegove obožavatelje smatraju morbidnima ili čudnima, ali stručnjaci koji bave ljudskim interesom u true crime i psihološkim učincima koje može imati, uvjeravaju da je ta fascinacija zapravo ukorijenjena u ljudskoj znatiželji i da nije neobična. Gledanje takvog sadržaja ne čini nas čudnima i to je dio naše ljudske prirode, želimo dobiti uvid u um osobe koja je bila u stanju počiniti određeni zločin.
Mnoge istinske ljubitelje kriminala privlače zloglasne osobe poput Jeffreya Dahmera, Teda Bundyja i Richarda Ramireza, poznatijeg kao Night Stalker, i to najviše zbog duboke želje da shvate kako su sposobni biti toliko okrutni.
Zašto žene privlači true crime
Istraživanja pokazuju da true crime priče više privlače žene, za koje je puno veća vjerojatnost da će biti žrtve zločina.
Međutim, postoji i mračnija strana ovog interesa.
Psihološki učinci kriminalističkih emisija
Rezultati pokazuju da prekomjerno upijanje sadržaja punog ubojstva može utjecati na psihu. Iako true crime emisije mogu povećati budnost i svijest, one također mogu dovesti do društvenog povlačenja i opadanja vaše cjelokupne funkcionalnosti.
A osim pravih priča o zločinima, izmišljeni prikazi zločina mogu jednako loše utjecati na našu psihu.
Znakovi da vam možda treba pauza
- Stalni strah
Previše svega je uvijek loše, a prekomjerna konzumacija true crimea može dovesti do nepotrebne brige o potencijalnim opasnostima i uzrokovati izolaciju. Ako se počnete osjećati uplašeno tijekom izlazaka - ili potpuno izbjegavate izlaske - to je znak da vaša navika negativno utječe na vaš život.
- Osjećaj nesigurnosti u vlastitoj kući
Krimi sadržaj također može utjecati na to koliko se sigurno osjećate kod vlastite kuće. Konstantno provjeravanje brava i vrata, strah od prozora i druge opsesivne navike u kući također mogu ukazivati na štetni utjecaj true crime sadržaja.
- Opreznost oko ljudi koji nas okružuju
A neprestano konzumiranje priča o najgorim pojedincima naše civilizacije može vas učiniti sumnjičavima prema onima oko vas. Iako je određene količina opreznosti korisna, previše nje može dovesti do paranoje.
- Trajna tjeskoba
True crime često može vaš osjećaj znatiželje pretvoriti u strah. Kad se počnemo osjećati zabrinuto i uplašeno cijelo vrijeme, to oduzima zabavu.
Praćenje unosa
Preporučuje se da obratite pozornost na svoje osjećaje kada konzumirate bilo kakve krimi priče. Uzbuđuju li vas ili vas čine tjeskobnima i pod stresom? Ako se osjećate lošije dok ih gledate nego što ste se osjećali tek kada ste ih počeli gledati ili ako vam tijelo reagira napetošću, to su znakovi da trebate pauzu.
Ne morate se u potpunosti odreći true crime, ali umjerenost je ključna. Ako imate negativne reakcije na krimi sadržaj, na kratko smanjite ili u potpunosti prekinite njegovu konzumaciju.