SHUTTERSTOCK
Odcijepljeni

Imaju sve i nemaju ništa: Zašto su mladi danas toliko usamljeni - Ima li lijeka?

Važno je istaknuti da osjećaj usamljenost ne znači isto što i biti sam, jer usamljenost predstavlja osjećaj samoće čak i kada su drugi ljudi prisutni

Prema svim dostupnim statistikama, nikad više usamljenijih i depresivnijih tinejdžera i mladih. Onako na prvu čini se pomalo besmisleno i da se zapitamo - Kako je to moguće? Mladi su, školuju se, druže se, bave se sportom, imaju obitelj….Imaju sve, što im fali! Da, imaju možda sve, ali nemaju ništa. Kako često boravim u Londonu po stručnim edukacijama, kolege se žale da jednostavno ne stignu sve ‘‘servisirati‘‘ od silnog posla. Kažu mi da je na području Velike Britanije, čak petero od njih desetero mladih osoba starosti između 15 i 25 godina, usamljeno, anksiozno, tjeskobno. Oni svoje stanje opisuju kao osjećanje tuge, neshvaćenosti, straha od budućnosti, osjećaj usamljenosti jer se nemaju s kim družiti i razgovarati. Drugim riječima osjećaju se odcijepljeno od ostatka svijeta.

image
SHUTTERSTOCK

Posljedice usamljenosti

Ono što me posebno zabrinulo a što se može potkrijepiti rezultatima istraživanja pokazuju, utvrdilo se da postoje ne samo psihičke nego i medicinske konzekvence osjećaja usamljenosti. Kad su u pitanju psihičke, onda su to prije svega one emocionalne naravi kao što su anksioznost, depresija i povećanje rizika za suicid. Nadalje, posljedice se manifestiraju i kao nesposobnost za samoregulaciju koje se manifestira kao emocionalno prejedanje, česte konzumacije alkohola, kemijske supstance, droge, pornografija, kockanje, itd. Sve to kako bi se pobjeglo od tog osjećaja duboke praznine. Tu je i sve češći problem s lošim spavanjem i nesanicom, što onda opet ima negativne učinke na kogniciju, sposobnost koncentracije, pažnje, jasnoće misli, osjećaja emocionalne otupljenosti i smanjene radne (školske) produktivnosti. Medicinske posljedice manifestirat će se kao povišene razine kolesterola, hipertenzija, pretilost, probavni i kožni problemi. Također je i povećan rizik za probleme s imunosnim sustavom (njegovim padom), česte infekcije i upale. Kad je u pitanju (zlo) uporaba alkohola, droga (‘‘samo povremene vikend konzumacije), pornografije, postoji itekako velika mogućnost razvijanja ovisnosti, što se onda pretvara u jedno stanje općeg užasa i kaosa i za ovisnika i za obitelj.

Što izaziva usamljenost mladih ljudi?

To su uglavnom: gubitak voljene osobe ili nekog za koga je pojedinac jako emocionalno vezan: smrt ili prekid, razvodi, gubitak posla, napuštanje zajednice ili grada ili zemlje u kojoj živi. Sve su to gubici za pojedinca koji mogu biti okidač različitih anksioznih stanja i depresije. Na drugom mjestu su osjećaj isključenosti od strane svojih vršnjaka ili zajednice, što sve skupa doprinosi razvoju osjećaja niskog samopouzdanja, doživljaja da osoba vrijedi manje, kao i osjećanje odsustva da je pojedinac prihvaćen od strane drugih.

Na trećem mjestu je doživljaj usamljenosti. Važno je istaknuti da osjećaj usamljenost ne znači isto što i biti sam, jer usamljenost predstavlja jedan osjećaj samoće čak i kada su drugi ljudi prisutni. Prema tome, usamljenost je zapravo percipirano, individualno iskustvo koje podrazumijeva doživljaj otuđenosti i izolacije. Na posebnom udaru vulnerabilnosti su upravo tinejdžeri i mladi odrasli ljudi zbog tipičnog razvojnog puta pojedinca, jer upravo je to životno doba period građenja i razvijanja osjećaja identiteta i otkrivanja ‘‘tko sam ja i koje je moje mjesto u svijetu‘‘. Obično je to vrlo stresan i zbunjujući period života pojedinca, koji zna često biti ispunjen gubitkom ili promjenama u vezama s drugima što se loše odražava na mlade jer oni još uvijek nisu razvili vještine suočavanja koje bi im omogućile da se lakše nose sa životnim izazovima i situacijama. Također, njihov mozak još uvijek nije dovoljno razvijen kako bi umanjili snagu emocija kad ih preplave. I još nešto, oni u toj dobi i dalje nisu u mogućnosti koristiti svoje više, racionalne sposobnosti kako bi učinkovito regulirali svoja osjećanja, reakcije i impulse.

image
SHUTTERSTOCK

Kako pobijediti osjećaj usamljenosti?

Postoji nekoliko metoda koje mogu koristiti ne samo mladima nego svakom od nas.

1.Razumjeti usamljenost

Već sam naglasila razloge zbog kojih se osoba može osjećati usamljeno, pa i onda kada je u društvu drugih. Stoga je bitno razumjeti da je usamljenost subjektivni i lični doživljaj pojedinca jer ne osjećaju se svi tako. Neke su osobe jednostavno po prirodi melankolične pa ako se i u društvu osjeća usamljeno, moguće je da u nekoj ranoj fazi u životu nije imao empatičnu komunikaciju s najbližima, ljude koji su ohrabrivali povezivanje i razumijevanje. Jednom kada se otkrije uzrok usamljenosti, onda je sve lakše odnosno postoji rješenje za nadilaženje tog osjećaja.

2.Raditi na osvještavanju negativnih misli

Iako sam čula neke ljude koji se naprosto pomire sa životom i kažu ‘‘Što se tu može. Takva mi je sudbina!‘‘ To nije ispravno razmišljanje pa ako se na stanje usamljenosti gleda kao na nešto unaprijed predodređeno, to može voditi manjku motivacije odnosno ka samoispunjavajućem proročanstvu. Zapamtite da vaše misli nisu činjenice. Stoga, pobijanje nekih specifičnih negativnih misli i uvjerenja koje osoba ima o osjećanju usamljenosti mogu doprinijeti razumijevanju o tome koliko su preuveličane. Primjer: „Nitko me ne voli‘‘ ili „Što da se trudim uklopiti u društvo kad svi već vole nekog drugog“. Sve su to primjeri naših misli koje su preuveličane ili pogrešne, pa je cilj osvještavanja ovakvih misli da se identificiraju baš one misli koje su iskrivljene ili preuveličane ili iskrivljene a zatim da se radi s terapeutom na njihovoj promjeni.

3.Volontiranje i pomaganje drugima

Ili spontano ili na organiziran način tako da se pridružite nekoj lokalnoj organizaciji. Na ovaj način se izbjegava fizička izolacija, dok povezivanje s drugima i osjećaj da činite nešto dobro vodi ka osjećaju olakšanja. Osim toga, pomaganje drugima stimulira otpuštanje u mozgu ‘‘hormona ljubavi‘‘ oksitocina što je od vitalnog značaja za osjećaj povezanosti s drugima a također je dokazano i njegovo djelovanje protiv anksioznosti i depresivnih poremećaja.

4.Bavljenje umjetnošću i kreativnim radom

Od čitanja kvalitetne i zanimljive knjige, pisanjem, slikanjem, bavljenje ili uranjanjem u glazbu, itd. sve nam to može pomoći i skrenuti naše misli od osjećanja usamljenosti. I ne samo to, može i poboljšati naše raspoloženje. Sve u svemu, osjećaj usamljenosti nije ni malo ugodno i ponekad zahtjeva dosta svjesnog napora kako bi se prevladao osjećaj izoliranosti. Međutim, uz osobni angažman, ulaganje i rad na sebi uz pomoć drugih, sigurno da postoje načini da se osoba izdigne iznad toga, i ne potone još dublje u depresiju ili neko drugo mentalno stanje koje će onda iziskivati još više i vremena, truda, brige, lijekova, itd.

MSc. Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje

Linker
25. svibanj 2024 22:06