O ranom prepoznavanju i opcijama za liječenje osoba s upalnom križoboljom/aksijalnim spondiloartritisom razgovarali smo s prof.dr.sc. Marijom Glasnović, internisticom reumatologinjom i kliničkom imunologinjom u OB Pula i redovitom profesoricom na Medicinskom fakultetu u Osijeku.
Što je križobolja?
Križobolja je vrlo česta pojava među općom populacijom te 80 % ljudi iskusi bol u leđima tijekom života. Bol u križima može biti akutna ili kronična koja traje najmanje 3 mjeseca. Kronična bol u križima najčešće je mehanička. No, u oko 3% ljudi javlja se upalna bol u leđima. I jedna i druga vrsta boli u leđima mogu ograničavati uobičajene svakodnevne aktivnosti, a utjecajem na san, radnu sposobnost i osobni život, smanjiti i kvalitetu života. No, budući da obje vrste boli (mehanička i upalna) mogu imati slične simptome, važno ih je znati razlikovati kako bi se postavila pravovremena dijagnoza i započelo adekvatno liječenje.
Koja je razlika između mehaničke i upalne križobolje?
Mehanička križobolja nastaje zbog ozljeda ili napora te je važno naglasiti njene karakteristike: može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, jutarnja ukočenost traje manje od 30 minuta, bol se ublažava pri mirovanju, može se vrlo brzo razviti, bol je tupa ili pulsirajuća i bolesnik može povezati bol s ozljedom. Simptomi upalne križobolje su nešto drugačiji: javljaju se u osoba mlađe životne dobi (do 40 godina), bol se razvija postepeno, simptomi boli ublažavaju se tjelovježbom, dok mirovanje pogoršava simptome, bolesnike bol budi noću i to posebno u drugoj polovici noći, jutarnja ukočenost traje dulje od 30 minuta i bol traje dulje od 3 mjeseca.
Kakav je značaj upalne križobolje u spondiloartritisima?
Spondiloartritisi (SpA) pripadaju skupini upalnih reumatskih bolesti koje se često manifestiraju upalom aksijalnog skeleta, perifernih zglobova, enteza, kože i crijeva. Upalna križobolja važno je polazište za identifikaciju i probir bolesnika s visokom vjerojatnošću aksijalnog spondiloartritisa (axSpA) u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i za početak dijagnostičkih postupaka.
Aksijalni spondiloartritis (axSpA) zajednički je naziv za dva stanja koja uzrokuju upalnu bol u leđima: “rani” neradiografski axSpA (nr-axSpA) i “utvrđeni” radiografski axSpA, poznat kao ankilozantni spondilitis (AS) gdje su radiološki, vidljivi znakovi upale sakroilijakalnih zglobova(sakroilitis). To su zglobovi u kojima se donji dio kralježnice križna kost (sakrum) spaja sa zdjelicom.
Bolesnici s nrAxSpA mogu kasnije razviti simptome klasičnog AS koji se smatra rAxSpA, kada upala postaje radiološki vidljiva. Aksijalni spondiloartritis (axSpA) je podmukla bolest i teško ju je dijagnosticirati; prosječno kašnjenje od početka simptoma do dijagnoze je 8.5 godina.
Identifikacija nr-axSpA u klinici omogućena je napretkom magnetske rezonancije (MRI).
Ankilozantni spondilitis(AS) se smatra uznapredovanim ili teškim oblikom aksijalnog spondiloartritisa (axSpA). U AS-u je karakteristično zahvaćanje kralježnice, sakroilijakalnih zglobova, perifernih zglobova, i mjesta spajanja tetive ili ligamenata s kosti (enteze). Poremećena je pokretljivost kralježnice, javlja se bol u stražnjici, bol u kuku, periferni artritis, entezitis, posebno Ahilove tetive ili plantarne fascije i uveitis. Bol u prsnom zidu, može biti uzrokovana interkostalnim entezitisom.
Procjenjuje se da bolesnici u ranom preradiološkom tijeku bolesti imaju barem istu razinu aktivnosti bolesti i boli kao bolesnici s utvrđenom bolešću.
Postoji i periferna forma SpA/periferni AS sa pretežno perifernom zahvaćenošću zglobova (koljena, laktovi, prsti ruku i nogu). Periferna forma SpA češća je u bolesnika s psorijatičnim artritisom.
Sada je poznato da bolesnici u ranijim stadijima bolesti nemaju radiografske promjene, ali dijele slične simptome i znakove, obiteljsku anamnezu i genetske čimbenike rizika, te mogu doživjeti invaliditet jednako težak kao neki pacijenti s potvrđenom dijagnozom ankilozantnog spondilitisa(AS).
Koje su najvažnije izvanzglobne manifestacije spondiloartritisa?
SpA mogu imati i preklapajuće izvanzglobne manifestacije, od kojih se najčešće spominju one na očima, upala oka (uveitis ili iridociklitis), na koži (psorijaza) i sluzničke promjene u crijevima.Također mogu biti zahvaćeni pluća, srce i bubrezi. Izvanzglobne manifestacije, kao što je upalna bolest crijeva (IBD), često se opažaju unutar kliničkih manifestacija SpA i dio su kriterija klasifikacije SpA. Dokazi IBD-a opaženi su u oko 5-10.% bolesnika sa SpA, a tiha, mikroskopska upala crijeva može biti prisutna u do 60% bolesnika. Zbog mogućnosti preklapanja između IBD-a i SpA potrebno je da reumatolog i gastroenterolog koordiniraju brigu o ovim bolesnicima. U bolesnika s kliničkom slikom uveitisa čest je nedijagnosticirani SpA.U svijetu se radi na razvoju algoritama i obuci okularnih imunologa s ciljem pravodobnog upućivanja bolesnika s idopatskim akutnim prednjim uveitisom reumatologu i interdisciplinarnog liječenja.
Kako se postavlja dijagnoza spondiloartritisa?
Dijagnoza je potpomognuta obiteljskom anamnezom, kliničkim pregledom, CRP-om, HLA-B27 testiranjem koji je genski biljeg ovih bolesti i radiografskim snimanjem,visoko rezolucijskim slikovnim metodama (MRI).
Uz AS, spondiloartritisi su skupni naziv za skupinu bolesti uključujući psorijatični artritis, reaktivni artritis i artritis povezan s upalnom bolesti crijeva. Postoji značajno preklapanje između simptoma, znakova i genetskih čimbenika rizika za ove bolesti i bolesnici mogu imati više od jednog simptoma unutar ovih stanja. Iako su povijesno definirana kao odvojena stanja, sada se smatra da su jedna bolest s različitim fenotipovima.
Kako se liječi spondiloartitis?
U liječenju aksijalnog SpA/AS koriste se nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR), analgetici, steroidne injekcije i biološki lijekovi, tzv. “pametni” lijekovi koji ciljano djeluju na različite upalne molekule i korisni su za kontrolu procesa bolesti. Uz citokin TNFα, posljednjih godina sve je jasnija uloga puta interleukina IL-17 u razvoju upale tkiva i nastanku klinički manifestnog SpA.
Pored dosada poznatih lijekova, inhibitora TNFα, inhibitora IL-17, najnovije terapije odnose se na tzv. JAK inhibitore koji blokiraju djelovanje enzima tzv. Janus kinaza. Blokirajući djelovanje enzima, pomažu u smanjenju upale i drugih kliničkih manifestacija ovih upalnih bolesti.
U zaključku možemo reći da se Aksijalni spondiloartritis (axSpA) sada promatra kao kontinuum bolesti koji može dovesti do ankilozantnog spondilitisa (AS).
Obilježje upalne križobolje je bol u križima i zakočenost u ranoj odrasloj dobi duža od 3 mjeseca, koja se poboljšava vježbom i ne popušta mirovanjem.
Bolesnici u ranom stadiju bolesti klasificiraju se kao oni koji imaju "neradiografski aksijalni spondiloartritis" nr-axSpA.
Sada je poznato da pacijenti u ranijim stadijima bolesti nemaju radiografske promjene, ali dijele slične simptome i znakove, obiteljsku anamnezu i genetske čimbenike rizika, te mogu doživjeti invaliditet jednako težak kao neki pacijenti s potvrđenom dijagnozom ankilozantnog spondilitisa (AS).
Aksijalni spondiloartritis(axSpA) je podmukla bolest i teško ju je dijagnosticirati; prosječno kašnjenje od početka simptoma do dijagnoze je 8.5 godina.
Liječnici primarne zdravstvene zaštite prva su linija pružanja skrbi za pacijente s križoboljom i moraju biti svjesni kliničkih značajki koje upućuju na axSpA i AS, osobito kod mlađih pacijenata. Neki pacijenti s AS-om mogu razviti periferne simptome u drugim zglobovima: bol, oticanje ili ukočenost u kukovima, koljenima, gležnjevima, koji se mogu javiti i kod drugih vrsta artritisa.Kako bi otkrili da je to specifična kombinacija simptoma za AS, potrebna je svjesnost o ovoj bolesti i pažljivo praćenje simptoma od strane liječnika.
Ranim prepoznavanjem i suvremenim liječenjem osoba s upalnom križoboljom/ aksijalnim spondiloartritisom postižu se najbolji klinički ishodi za pacijente
Prof.prim.dr sc. Marija Glasnović
Internistica, reumatologinja i klinička imunologinja u OB Pula
Redovita profesorica na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Osijeku.
HR-IMMR-220057, listopad 2022.
Mišljenja i/ili zaključci sadržani u ovom radu ne odražavaju nužno mišljenja i/ili zaključke naručitelja ovoga autorskog djela, društva AbbVie d.o.o.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....