NEKTAR SOKOVI - SOK OD ANANASA Deklaracije na proizvodima i kemijski sastav

AKO BISTE rado osvježili grlo od suhoga zraka, kakav teško možemo izbjeći u već pregrijanim uredima, i krenuli ste u samposlugu, ipak pripazite što kupujete.

Naime, na policama trgovina nudi se nebrojeno raznih bezalkoholnih pića i sokova koji nam zapravo ne nude ništa - osim malo vode, šećera, mirisa i bojica.

Oni, doduše, takav sadržaj i deklariraju na omotnicama tetrapaka, dakle ništa ne lažu, ali uputno je da pročitate etiketu prije nego što piće spustite u košaricu.

Primjer jednog takvog proizvoda je Vindijino “osvježavajuće mutno negazirano bezalkholno piće od voćne baze ananasa” u čijem su sastavu voda, šećer, baza ananasa od 2 posto, kiselina (limunska kiselina) i aroma, a na omotnici je slika triju velikih ananasa koji prilično razbuđuju apetit ljubiteljima ovog aromatičnog voća.

U deklaraciji još piše da je ukupna suha tvar minimalno 8 posto, da je napitak pasteriziran i aseptički punjen, bez konzervansa. Još stoji i upozorenje da ga treba čuvati na sobnoj temperaturi te da otvoren proizvod valja čuvati na hladnom i potrošiti za 2 do 3 dana, najbolje do datuma značenog na vrhu pakiranja.

Proizvođač otkriva da je u 100 ml sadržana energetska vrijednost od 134 kJ te 8 g ugljikohidrata. Piće košta 5 kuna, što je svakako najjeftine koje se nudi na policama.

No, ako prosječno obrazovani kupac zna dešifrirati deklaraciju, onda razumije da je za taj iznos dobio samo litru zašećerene aromatizirane vode.

- Ova deklaracija odgovara postojećem pravilniku - kazala nam je mr. sc. Jadranka Marušić, voditeljica Odsjeka za kemijsko ispitivanje hrane i proizvoda opće upotrebe u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Vidi se, naime, da proizvod sadrži samo ugljikohidrate, bez aditiva, umjetnih sladila i konzervansa koji su također dopušteni u određenim količinama, ali ako se dodaju, moraju biti deklarirani bilo na način da se na deklaraciji ističe E broj ili se navodi konkretni kemijski naziv tog dodatka.

Druga je situacija kod voćnih sokova - kaže ing. Marušić - koji moraju sadržavati visok postotak voća i ne smiju sadržavati pojačivače okusa i boju. Pokazalo se da mnogi ljudi prilikom kupnje ne čitaju deklaraciju, ali prema riječima naše sugovornice većina kemijskih analiza koje su provođene u ovom zavodu nije pokazala veću prisutnost pesticida i toksičnih (teških) metala, niti velika odstupanja od tolerantne granice dopuštenih aditiva.

Ponekad proizvođači prehrambenih proizvoda i sami donose svoje proizvode na analizu jer žele provjeriti jesu li potpuno ispravni i točno deklarirani, primjerice, proizvođači domaćih đžemova i marmelada ili alhoholnih pića kao što je “rogačuša” ili “smokovača”, koji su uglavnom visoke kvalitete - otkriva Marušić, te pojašnjava kako su kreatorima tih proizvoda tek ponekad sugerirali da korigiraju neki omjer.