Može li previše pojedenih marelica biti opasno za zdravlje?

Zdrava boja kože ovisi o različitim faktorima: genetici, izlaganju suncu te, dijelom, i o prehrani. Naime, neke namirnice mogu utjecati na boju kože, ili barem na nijansu. No, prekomjeran unos takvih namirnica bogatih beta-karotenom može dovesti i do neželjenog učinka - karotenoze. Ona je karakterizirana žućkasto-narančastom bojom kože, što naročito dolazi do izražaja kod osoba svijetle puti.

Beta-karoten nalazimo u mrkvi, bundevi, batatu, marelicama, špinatu i drugom zelenom lisnatom povrću

Dragon Images/Shutterstock

Što je karotenoza i koje namirnice je mogu izazvati

Karotenoza je benigno stanje uzrokovano nakupljanjem beta-karotena, biljnog pigmenta koji je prekursor vitamina A, prisutnog u velikoj količini u mrkvi, bundevi, batatu, marelicama, špinatu i drugom zelenom lisnatom povrću. Prema dr. Eleni Dogliotti, nutricionistici Istraživačke zaklade Umberto Veronesi u Milanu, karotenoza je prvi put opisana 1919. u New Yorku, a zabilježena je tijekom svjetskih ratova kada je prehrana bila pretežno biljna. Novija istraživanja pokazala su da se taj učinak može manifestirati i kod djece, kod osoba s anoreksijom nervozom, dijabetičara i osoba koje uzimaju visoke doze suplemenata.

Nije samo zbog hrane

Osim prekomjernog unosa beta-karotena (20 do 30 mg dnevno, što je oko osam mrkvi srednje veličine dnevno, nekoliko tjedana), postoje i slučajevi karotenoze povezani s genetskom predispozicijom, odnosno genetski naslijeđenim poremećajem u metabolizmu karotenoida.

Kako je razlikovati od žutice

Karotenoza prvenstveno pogađa zone na kojima je koža deblja, poput dlanova ruku, tabana i nosnica. Za razliku od žutice, koja boji u žuto i bjeloočnice, kod karotenoze oči ostaju bijele. Jednostavan savjet da odredite radi li se o karotenozi jest da, ako primijetite da vam je koža postala žućkasta i konzumirate mnogo namirnica bogatih karotenoidima, smanjite unos tih namirnica te promatrajte hoće li se žutilo povući.

Pazite i na druge pigmente

Osim beta-karotena, i drugi prirodni pigmenti mogu privremeno utjecati na boju kože:

• Likopen: prisutan je u rajčicama (naročito kuhanim), crvenom grejpu i crvenim paprikama, ima antioksidativna svojstva i daje roskasti ton koži
• Kapsantin i lutein: prisutni su u paprikama i drugom povrću, a mogu intenzivirati boju kože
• Kurkumin: prisutan je u kurkumi, a ako se konzumira prekomjerno, može koži dati blago žućkastu boju
• Betanin: pigment iz blitve i cikle koji može obojiti mokraću i stolicu
• Antocijanini: prisutni su u šumskom voću, mogu privremeno obojiti usnice i mokraću, no ne akumuliraju se u koži

Može li se hranom potaknuti tamnjenje kože

Nasuprot uvriježenom mišljenju, ne postoje namirnice koje bi izravno pojačavale tamnjenje. Ipak, uravnotežena prehrana može osnažiti kožu i pripremiti je za izlaganje suncu.

- Namirnice bogate beta-karotenom, likopenom, vitaminom C, vitaminom E i višestruko nezasićenim mastima mogu poboljšati odgovor kože na UV zrake - pojašnjava dr. Dogliotti.

Beta-karoten i likopen prisutni su u voću i povrću žuto-narančaste i crvene boje (mrkva, rajčica, paprika), vitamin C je prisutan u kiviju, mangu, ananasu, papaji i kupinama, vitamin E u ekstra djevičanskom maslinovom ulju, a višestruko nezasićene masne kiseline u orašastim plodovima i ribi. Jedini pravi poticaj za proizvodnju melanina je postupno izlaganje suncu, uz odgovarajuću zaštitu. Naravno, dr. Dogliotti upozorava da uvijek koristite kreme za sunčanje koje odgovaraju vašem fototipu.