Jedemo je gotovo svaki dan, a malo tko zna da je ozbiljni okidač za rak, astmu, dijabetes i neplodnost

Osim što je razvrstavate kad bacate smeće, pakirate stvari u nju, koristite prilikom kupnje namirnica, pijete iz nje, činjenica je da je i jedete. Drugim riječima, plastika ne zagađuje samo oceane, mora i životinjski svijet, već i naša tijela. Sadrži štetne kemikalije odnosno endokrine disruptore poput bisfenola A (BPA) i ftalata, koji mogu poremetiti hormonalni sustav. Zastrašuje i izvještaj objavljen u časopisu Environmental Science & Technology koji je identificirao više od 4.000 kemikalija koje se koriste u plastičnim proizvodima, od kojih su mnoge klasificirane kao opasne za ljudsko zdravlje. Nije teško zaključiti da je mikroplastika prisutna posvuda i dugotrajna izloženost organizma ovim disruptorima povezuje se s brojnim bolestima, a konačno rezultira i s padom kvalitete života svakog pojedinca.

Plastična realnost

Gledajući na globalnoj razini, prosječna osoba unese čak pet grama plastike svaki tjedan. To je otprilike 21 grama mjesečno, a nešto više od 250 grama godišnje. Pojednostavljeno, tjedno u svoje tijelo unesemo jednu kreditnu karticu i to kroz:

• Hranu poput morskih plodova, soli, vakumirane hrane te kroz voće i povrće
• Naše slavine
• Plastičnu ambalažu za hranu i vodu
• Odjeću
• Igračke
• Beauty proizvode, a posebice lak za nokte

Prema izvještaju Svjetskog fonda za zaštitu prirode, analizom potrošnih proizvoda, oni s najvišim zabilježenim razinama plastike uključuju školjke, pivo i sol. Osim toga, nalazi upozoravaju da je problem plastične onečišćenosti univerzalan i izravno utječe na ljude.

SHUTTERSTOCK

Tihi neprijatelji našeg zdravlja

Globalno svake godine proizvedemo oko 400 milijuna metričkih tona plastike, od čega velik dio završi na odlagalištima otpada i u vodenim ekosustavima. Plastika s vremenom ulazi u hranu i vodu koju konzumiramo te pronalazi put u mnoga tjelesna tkiva, uključujući naš mozak, reproduktivne organe i kardiovaskularni sustav, prenosi CNN.

Utjecaj mikroplastike na crijevni mikrobiom i probavni sustav

Mikroplastika je okidač za brojne ozbiljne bolesti poput raka, astme, neplodnosti i dijabetesa. Osim toga, može izazvati promjene u crijevnom mikrobiomu, što rezultira neravnotežom između korisnih i štetnih bakterija, a to možemo prepoznati po simptomima poput

• bolova u trbuhu,
• nadutosti
• neredovitosti pražnjenja crijeva.

Osim fizičkih učinaka na probavni sustav, mikroplastika može dovesti do kemijske toksičnosti, što uključuje unos i nakupljanje okolišnih toksina, kao što su teški metali i policiklični aromatski ugljikovodici.

Kad je riječ o učincima na dišni sustav, mikroplastika može izazvati oksidativni stres u dišnim putovima i plućima prilikom inhalacije, popraćeno uz kašalj, kihanje i otežano disanje uslijed upale i oštećenja. Također može dovesti do umora i vrtoglavice zbog niske razine kisika u krvi. Nedavna istraživanja su pokazala vezu između nano plastike i oštećenja mitohondrija u ljudskim respiratornim stanicama. Mikroplastika može funkcionirati kao nosač drugih okolišnih toksina povećavajući rizik od razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti.

Šansa za čišći planet

Sve su ove navedene opasnosti za ljudski i životinjski svijet prepoznali i na globalnoj razini te pokrenuli Global Plastics Treaty, međunarodni sporazum koji ima za cilj regulirati korištenje plastike i smanjiti njezin negativan utjecaj na naš planet. Ideja nije samo ograničiti višak plastike u našim životima, već i pronaći održiva rješenja koja bi omogućila ponovnu upotrebu i reciklažu materijala. Što čišći planet, čišći smo i mi i naše tijelo.