Što je lajmska bolest i kako prepoznati simptome? Jedan specifičan znak se uvijek javlja

Anita Dujić, dizajnerica nakita i bivša misica otkrila je na Instagramu da je njezina kći Lily pozitivna na lajmsku bolest, koju je dobila zbog ugriza krpelja.

Lajmska bolest je zarazna bolest koju prenosi jelenski krpelj.

TIPIČNI SIMPTOM

Tipičan znak lajmske bolesti je takozvano migracijsko crvenilo - crvenilo kože u obliku prstena koje je bljeđe u sredini nego na rubu i polako se širi prema van. Migracijsko crvenilo može se razviti tri do trideset dana nakon ugriza krpelja, i to na mjestu ugriza.

Ostali simptomi usporedivi su s onima gripe:

• glavobolja
• bolovi u tijelu
• povišena temperatura.

Za razliku od krpeljnog encefalitisa (TBE), cjepivo protiv lajmske bolesti ne postoji. Zbog toga je još važnije zaštititi se odjećom dugih rukava i zatvorenom obućom prilikom izlaska u prirodu, a kad se vratite kući, presvući se i temeljito pregledati tijelo.

Što napraviti

U slučaju ugriza trebate ga ukloniti što prije jer ako krpelj siše krv više od dvanaest sati, povećava se rizik od infekcije bakterijom Borrelia burgdorferi.

Operite ruke, a pincetu prebrišite antiseptikom. Krpelja primite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) što bliže glavici, uz kožu, te ga lagano povlačeći izvucite iz kože. Potom na mjestu ugriza primijenite antiseptik. Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem i sl.) niti paliti plamenom. Ne povlačite ga naglo, ne stišćite ga i ne gnječite, jer se zbog toga grči i izlučuje veće količine sekreta i, ako je zaražen, uzročnika bolesti pa se tako lakše prenosi zaraza.

Ovisno o regiji, do trećine krpelja zaraženo je bakterijom Borrelijom burgdorferi. Ne dovodi svaki ugriz krpelja do infekcije, a neke prolaze nezapaženo. Međutim, ako razvijete simptome, savjetuje se što prije posjetiti liječnika koji će vam propisati terapiju. Što ranije započnete liječenje, to su veće šanse za oporavak bez razvoja težeg oblika bolesti i bez posljedica.

Zaštitite se od krpelja

Preporučene osobne mjere zaštite su:

• Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
• Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
• Hodajte obilježenim stazama.
• Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
• Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!).
• Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
• Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
• Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
• Otuširajte se po povratku iz prirode, piše HZJZ.