Nasljedni rizici kardiovaskularnih bolesti na inicijativu hrvatskih liječnika uvršteni u europsku zdravstvenu strategiju

Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su uzrok smrtnosti u EU - utječu na više od 60 milijuna Europljana te uzrokuju više od 1,7 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Trošak KVB na gospodarstvo EU je 282 milijarde eura godišnje. Istovremeno, procjenjuje se kako je 80 posto KVB moguće spriječiti.

Važnost prevencije

Rasprava održana 26. lipnja u Bruxellesu, u organizaciji hrvatskog europarlamentarca Tomislava Sokola, okupila je stručnjake i dionike iz cijele Europe s ciljem naglašavanja važnosti prevencije, ranog probira i edukacije u borbi protiv KVB-a.

Akademik Davor Miličić, predsjednik Povjerenstva za izradu i praćenje Nacionalnog programa za probir na porodičnu hiperkolesterolemiju, istaknuo je važnost upravljanja naslijeđenim čimbenicima rizika te pozvao na jedinstvenu europsku politiku temeljenu na znanosti i suradnji, uz poštovanje specifičnosti svake zemlje članice.

Faktori rizika

Naime, uz već tradicionalne faktore rizika za KVB (visoki LDL kolesterol, visoki krvni tlak, dijabetes, pretilost, pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti i nezdrava prehrana), na koje se može utjecati promjenom životnih navika, te društvene odrednice i duboke zdravstvene nejednakosti unutar zemalja i između njih, na kardiovaskularno zdravlje utječu i nasljedni čimbenici.

Sudionici su se složili oko sljedećeg:

• Postoje velike razlike u dostupnosti i kvaliteti skrbi među državama članicama, što utječe na ishode liječenja i pristup inovacijama
• Hrvatska je istaknuta kao primjer dobre prakse kao zemlja koja radi obrnuti kaskadni probir na porodičnu hiperkolesterolemiju (FH), što znači da u slučaju povišenog LDL kolesterola kod djeteta predškolske dobi, pregled obuhvaća i cijelu njegovu obitelj – uz sve aktivnosti zdravstvenih djelatnika, stručnih društava, administracije i udruga pacijenata, ova je odluka doprinijela smanjenju smrtnosti od KVB-a u Hrvatskoj s 77% na 66% u posljednjih nekoliko godina
• Poljska je uvela strukturiranu dijagnostičku mrežu za KVB, uključujući testiranje Lp(a), dok su Česi uveli novorođenački probir za Lp(a)
• Prevencija i probir KVB-a još uvijek nemaju razinu strukturne i financijske podrške kakva postoji u drugim područjima, poput onkologije
• Edukacija i zdravstvena pismenost ključne su za podizanje svijesti, razumijevanje rizika i pravovremeno prepoznavanje simptoma
• Ključan je razvoj održivih modela financiranja i jačanje rane prevencije, osobito za genetski uvjetovane čimbenike rizika poput Lp(a)

Europskoj Uniji treba snažan, sveobuhvatan plan za KVB, nužan za poboljšanje dijagnostike, liječenja i praćenja napretka

• Plan, u čijoj su izradi aktivno sudjelovali hrvatski kardiolozi i drugi zdravstveni radnici bit će predstavljen na jesen i stavit će naglasak na prevenciju, rani probir i kontinuitet u skrbi
• Uspješna borba protiv KBV, složili su se stručnjaci, uključuje suradnju EU institucija, država članica, civilnog društva, znanstvene zajednice i donositelja politika
• EU plan za kardiovaskularno zdravlje ima za cilj smanjiti postojeće nejednakosti u pristupu, kvaliteti i ishodima liječenja kardiovaskularnih bolesti (KVB) među državama članicama kroz nekoliko ključnih mjera:

1. Standardizacija skrbi i smjernica: Uvođenje zajedničkih EU smjernica za prevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju, čime se osigurava da svi građani, bez obzira na zemlju, imaju pristup najnovijim i najučinkovitijim metodama

2. Univerzalan pristup probiru i ranoj dijagnostici: Povećanjem dostupnosti programa ranog probira i dijagnostike, osobito za rizične skupine, plan omogućuje ranije otkrivanje bolesti i pravovremenu intervenciju u svim državama članicama

3. Razmjena najboljih praksi i inovacija: EU plan potiče države članice na razmjenu uspješnih modela i inovativnih rješenja, poput digitalnih alata i novih terapija, čime se ubrzava uvođenje naprednih pristupa u manje razvijenim zdravstvenim sustavima

4. Jedinstveni sustav prikupljanja i analize podataka: Kroz Europski zdravstveni podatkovni prostor i zajedničke registre, omogućuje se praćenje ishoda liječenja i identifikacija područja s najvećim razlikama, što olakšava ciljane intervencije i ulaganja

5. Financijska podrška i ulaganja: EU plan predviđa značajna sredstva za države članice kako bi unaprijedile infrastrukturu, edukaciju kadra i pristup inovacijama, posebno u onim zemljama koje zaostaju u rezultatima liječenja

6. Podizanje zdravstvene pismenosti: Kroz javne kampanje i edukaciju, plan jača svijest o čimbenicima rizika i važnosti prevencije, smanjujući razlike u znanju i ponašanju među stanovništvom različitih zemalja

Obiteljska hiperkolesterolemija (FH) – najčešća nasljedna metabolička bolest

• obiteljska hiperkolesterolemija pogađa oko 1 na 300 osoba, uključujući više od 500.000 djece i 2 milijuna odraslih u Europi
• Hrvatska i većina europskih zemalja suočavaju se s problemom: manje od 5 posto djece s FH je dijagnosticirano, a samo mali dio dobiva pravovremeno i adekvatno liječenje
• procjenjuje se da u Hrvatskoj od porodične hiperkolesterolemije boluje 15.000 osoba, no samo je pet posto svjesno dijagnoze
• FH značajno povećava rizik od preuranjenih srčanih bolesti – bez liječenja, polovica muškaraca s FH doživi infarkt prije 50. godine, a trećina žena prije 60.
• rano otkrivanje i liječenje FH (od 5. godine života) omogućava djeci normalan životni vijek i dodaje desetljeća života bez kardiovaskularnih bolesti
• probir se preporučuje univerzalno (svi u dobi od 5 godina) ili kaskadno (testiranje članova obitelji dijagnosticiranih osoba), idealno uz genetsko testiranje i mjerenje Lp(a) kod djeteta sa sumnjom na FH. Hrvatska se kao jedna od prvih zemalja na svijetu odlučila na obrnuto kaskadni probir – testiranje djece predškolske dobi uz naknadna testiranja članova obitelji djece koja imaju povišenu vrijednost LDL kolesterola
• rezultati probira na nasljedni kolesterol pokazuju kako 10,5 posto djece u Hrvatskoj ima povišene vrijednosti kolesterola
• novi podaci ističu i važnost mjerenja lipoproteina(a), jer povišeni Lp(a) može simulirati FH čak i bez genetske mutacije, pa se preporučuje uvesti i ovu pretragu pri evaluaciji djece

Rano prepoznavanje i optimalno liječenje FH kod djece izravno spašava živote, smanjuje troškove zdravstva te doprinosi ostvarenju prava na zdravlje i zdravo djetinjstvo. Europska iskustva pokazuju da je sustavni probir izvediv, isplativ i široko prihvaćen gdje postoji jasna podrška javnih politika i medicinskih ustanova.