Kondom, pilula ili spirala? Ginekologinja savjetuje koja je najbolja kontracepcija za žene u četrdesetima

U strahu sam da ne ostanem trudna i zanima me koja bi kontracepcija bila dobar izbor za mene. Imam 40 godina i nije mi jasno kada nastupa menopauza, kada govorimo o prijevremenoj menopauzi, a kada o postmenopauzi.

• Tea Z., Vinkovci

Odgovara dr. Jadranka Belan Žuklić, dr. med., specijalistica ginekologije i porodništva

Plodnost žena značajno se smanjuje u četrdesetima, osobito nakon 45. godine. Neredoviti ciklusi i kašnjenje menstruacije mogu započeti već pet do osam godina prije menopauze. Iako je vjerojatnost trudnoće manja, i dalje je potrebno razmišljati o zaštiti od neplanirane trudnoće. Ako do trudnoće ipak dođe, važno je da se ona na vrijeme dijagnosticira i da se odmah započne s nadzorom, s obzirom na povećane zdravstvene rizike koji prate trudnoću u kasnijoj reproduktivnoj dobi - veći rizik od kromosomskih abnormalnosti ploda te povećan rizik od pojave hipertenzije i dijabetesa kod majke.

Prirodna menopauza najčešće nastupa između 45. i 55. godine. Kada prođe više od godinu dana od posljednje menstruacije, mogućnost prirodne trudnoće više ne postoji - tada govorimo o postmenopauzi. S druge strane, prijevremena menopauza označava gubitak funkcije jajnika prije 40. godine. U tim slučajevima može se javiti povremena aktivnost jajnika te čak i spontana trudnoća, i to u 5 do 10 posto slučajeva.

Kada je riječ o izboru kontracepcije, parovi koji nemaju redovite spolne odnose često kao prvi izbor koriste kondom, a rjeđe dijafragmu ili cervikalnu kapu. Važno je naglasiti da metoda prekinutog snošaja nije dovoljno pouzdana i ne preporučuje se kao primarni oblik zaštite.

Koje pilule odabrati

Kombinirani oralni hormonski kontraceptivi, odnosno pilule koje sadrže estrogen i progestogen, osim kontracepcijske, imaju i terapijsku i preventivnu ulogu. Mogu pomoći u regulaciji nepravilnih i obilnih menstruacija, smanjiti rizik od nastanka funkcionalnih cista jajnika, ublažiti simptome predmenopauze, pomoći u održavanju mineralne gustoće kostiju te smanjiti rizik od razvoja raka jajnika, endometrija i debelog crijeva. Prednost se daje preparatima koji sadrže prirodni estrogen i metabolički neutralne progestagene. Zdrave žene bez dodatnih rizika koje ne puše mogu uz redovite godišnje liječničke kontrole nastaviti uzimati oralnu hormonsku kontracepciju do 50. godine, odnosno do nastupa menopauze.

Hormonska kontracepcija koja sadrži isključivo progestagen predstavlja dobar izbor za žene s povišenim rizikom od zgrušavanja krvi. Ona se može primjenjivati u obliku mini pilule, depo injekcije, potkožnih implantata ili unutarmaterničnog sustava, poznatog kao hormonska spirala.

Zdrave žene bez dodatnih rizika koje ne puše mogu uz redovite godišnje liječničke kontrole nastaviti uzimati oralnu hormonsku kontracepciju do 50. godine, odnosno do nastupa menopauze.

alina_stor/Shutterstock

Kada se savjetuje spirala

Za žene s redovitim ciklusima, manjim menstrualnim krvarenjima i bez čestih upala, kao dugoročna metoda zaštite preporučuje se bakreni unutarmaternični uložak, odnosno obična spirala. S druge strane, kod neredovitih, obilnih i bolnih menstruacija, kao i kod žena sa sindromom policističnih jajnika ili prekomjernom tjelesnom masom, preporučuje se hormonska spirala s levonorgestrelom, koja ujedno može spriječiti razvoj hiperplazije endometrija.

Trajne metode kontracepcije uključuju kirurške zahvate - ligaciju jajovoda (podvezivanje) kod žena te vazektomiju (podvezivanje sjemenovoda) kod muškaraca. Prema zakonima Republike Hrvatske, muškarac ili žena mogu zatražiti ovaj postupak nakon navršene 35. godine, pod uvjetom da su sigurni da više nemaju reproduktivne želje. Vazektomija je jednostavniji i manje rizičan zahvat jer se izvodi u lokalnoj anesteziji, dok se ligacija jajovoda izvodi laparoskopski u općoj anesteziji.

Prije donošenja odluke o kontracepcijskoj metodi važno je obaviti ginekološki i ultrazvučni pregled, Papa-test, ultrazvuk dojki te bazičnu mamografiju (posebno oko 40. godine).

Sve metode kontracepcije mogu se primijeniti i u četrdesetima, a odabir ovisi o općem zdravstvenom stanju, kardiovaskularnom i tromboembolijskom riziku, obiteljskoj i osobnoj anamnezi vezanoj uz rak dojke, navikama poput pušenja, ginekološkom statusu te osobnim željama i preferencijama žene.

Svoja pitanja šaljite na e-mail adresu: [email protected]. Odgovore objavljujemo u magazinu Doktor u kući, koji izlazi svaki prvi četvrtak u mjesecu te na našem portalu živim.hr.